Božini i Hlebinama u pohode

         Druženje radnih kolega izvan radnog mjesta  uvijek je  lijep događaj, čak bih se usudio tvrditi kako ovakva okupljanja pridonose boljoj kasnijoj radnoj atmosferi, a naravno i boljim međusobnim odnosima. Nažalost, ovakva su okupljanja u ovim trusnim vremenima više izuzetak nego pravilo...

         Baš zato što su danas druženja izvan radnog vremena vrlo rijetka poziv kolege Božidara sve nas je obradovalo. Tim više što kolega živi u glasovitim i nadaleko poznatim Hlebinama!

         Eto, tako se nas sedmero protekle nedjelje ranojutarnjim brzim vlakom uputilo do  Koprivnice, a dalje su  o našem prijevozu skrbili Božina kći Vedrana i sin Josip.

        

          U domu obitelji Neznanović, ljubazna domaćica Smiljana počastila nas je pićem dobrodošlice, obilnim doručkom, i finim kolačima.

         Nakon obilne okrjepe valjalo je poći dalje. Jer, doći u Hlebine a ne posjetiti makar jednog slikara naive bilo bi kao doći u Rim, a ne vidjeti Papu! Zato nas je Božo poveo u posjetu jednom od najpoznatijih slikara naivaca mlađe generacije Draženu Tetecu.

         „Dražen Tetec rođen je 24. siječnja 1972. godine u Koprivnici.
Odrastao je i živi u Hlebinama gdje je završio školu.
U pitomom i idiličnom okružju podravske ravnice uzima kist i boje te počinje 1991.godine slikati prva ulja na staklu.
Nakon prve grupne izložbe 1992.godine u Galeriji Hlebine počinje plodonosna suradnja s Josipom Generalićem koji ga poučava ostvarivanju vlastitog i jedinstvenog izražavanja na staklu.
Rezultat ove suradnje su 3 samostalne izložbe u Zagrebu i Galeriji Hlebine.
Nakon toga slikar kreće samostalno svojom slikarskom stazom.
Kao vrijedan i darovit slikar do sada je izlagao na stotinjak zajedničkih i desetak samostalnih izložbi.
Član je «Hrvatskog Društva Naivnih Umjetnika»,»Udruge Hlebinskih slikara i kipara Naive» i likovne sekcije «Podravka 72».Njegova ulja na staklu i platnu te crteži tušem nalaze se u privatnim i galerijskim zbirkama te obećavaju kontinuitet «Hlebinske slikarske škole».
Živi i stvara u svom ateljeu u Hlebinama.“

       

  Naše sljedeće odredište bila je Galerija naivne umjetnosti u Hlebinama:

        

Galerija naivne umjetnosti Hlebine osnovan je 1968. godine kao izdvojeni odjel Muzeja grada Koprivnice in situ u novoizgrađenom muzejsko – galerijskom objektu (arhitekt i akademik Miroslav Begović, 1968.) kojem su se tijekom druge polovice 20. stoljeća pridruživali novi muzejski sadržaji: Park skulptura Galerije Hlebine (1974.) i muzejska zbirka Ivan Generalić (1985.). Galerija Hlebine djeluje kao stalni muzejski postav donacije slika Ivana Generalića, zbirke slika na staklu prve (Ivan Generalić, Franjo Mraz, Mirko Virius) i druge (Franjo Filipović, Dragan Gaži, Josip Generalić, Francina Dolenec, Mijo Kovačić, Ivan Večenaj) generacije izvornih slikara i kipara “hlebinske škole” i izložbeni salon s povremenim izložbama izvornih umjetnika koji su svoj likovni izraz oblikovali pod utjecajem hrvatske izvorne umjetnosti podravskog kruga.

Galerija Hlebine nalazi se u središtu sela, preko puta općine i trgovine, a uz nju u Hlebinama aktivno djeluje Gospodarstvo Josipa Generalića koje se sastoji od Stare kuće Ivana Generalića – muzejske memorijalne kuće za javnost otvorene 1992., Galerije i ateljea Josipa Generalića (1995.) i etno kuće “Janičina hiža” (1999.). U Hlebinama se može vidjeti i freska Ivana Generalića u atriju osnovne škole iz 1954. godine, te Kuća braće Hegedušić, akademskih slikara od kojih je Krsto Hegedušić pripadnik grupe “Zemlja” (1929. – 1936.), a Željko Hegedušić predstavnik nadrealizma i autor prvog hrvatskog nadrealističkog crteža iz 1930.-tih godina 20. stoljeća. 

            Posjetom galeriji završio je umjetnički dio našeg „programa“, te smo se zajedno s našim domaćinima uputili na mjesto koje malo odudara od glasovite podravske ravnice, prema kleti obitelji Neznanović. 

         Na kraju što drugo preostaje, nego se u svoje, i u ime kolega zahvaliti svim članovima obitelji Neznanović i njihovim štićenicima na toplom dočeku, obilnom čašćenju, na jednom prekrasnom i sadržajnom druženju. Sigurno je da ćemo svi pamtiti toplinu, dobrotu i gostoljubivost izraženu na jednostavan i srdačan način. I još nešto ovdje jednostavno moram   reći:  Iz Božine bi biografije mnogi mladi mogli štošta naučiti, jer Božo ustvari nije, ni Božidar kako mu piše na osobnoj karti, ni Božo kako ga mi zovemo. On je Božina, i to ne zato što je to podravski izričaj, nego zato što ova uvećanica doslovno oslikava  njegov karakter! 

                                                                                              Stjepan Kos

DOŠAŠĆE

       Sutra započinje vrijeme došašća!
E, pa dočekajmo Ga čista i otvorena srca!

ZAPAMTITE VUKOVAR

Zapamtite Vukovar, jer oni što nam nude bijeg od prošlosti nemaju čistu savjest!

Zapamtite Vukovar, jer oni koji nam kroz zaborav tobože nude bolju budućnost ustvari nas žele vratiti u „bolju“ prošlost!

Zapamtite Vukovar, jer njegovi (i svi ostali) Branitelji nikad neće i ne smiju biti zaboravljeni ma koliko ih ljevičarska propagandna mašinerija pokušavala minorizirati.

Zapamtite Vukovar, jer je on simbol sveukupnog stradavanja Hrvata u borbi za opstojnost i samostalnost!

Zapamtite Vukovar, jer je on simbol obrane Hrvatske od velikosrpske agresije, obrane koja je vođena na isključivo hrvatskom teritoriju!

Zapamtite Vukovar, jer se Hrvatska nema čega stidjeti!

Zapamtite Vukovar  ne samo danas, nego i preostala 364 dana u godini!

Zapamtite Vukovar naročito onda kada držite olovku iznad biračkog listića!

           

                                                                                                                      Stjepan Kos

SVETI MARTIN

„Ne imajući kod sebe novaca, a gledajući prosjaka kako se smrzava, odrezao je polovicu svoga vojničkoga plašta i dao mu da se zaogrne. Sljedeće je noći usnio san vidjevši samoga Gospodina, zaogrnuta u polovicu plašta, koji mu je govorio: 'Ovim me je plaštom zaogrnuo Martin.' Bio je to veliki milosni čas njegova života. On se još više oduševio za kršćanske ideale, prema kojima je nastojao provoditi život.“

Spominjući se danas Sv. Martina prisjećamo se Njegovog posvećenoga života, pak sam zato u gornjem citatu iz svečeva životopisa istako riječi 'Ovim me je plaštom zaogrnuo Martin.'. Riječi su to koje je Gospodin izgovorio u Martinovome snu iz kojih iščitavamo važnost pomaganja bližnjemu, i to ne na način da dajemo od svoga obilja, nego da trebamo za drugog podnijeti i žrtvu ako je to potrebno!

Isto tako, iz rečenog možemo iščitati kako za dobra i pravedna djela slijedi i zahvalnost od samog Gospodina, a što onda znači da je i onaj kome je pomoć pružena za nju zahvalan.

Nažalost, današnji okrutni svijet nije nimalo sličan idealiziranim životopisima svetaca, te je zato važna istrajati u činjenju dobrih i ispravnih djela, ne pitajući za cijenu. A, kako smo svi često u situaciji biti i primatelji tuđih dobrih djela, kao glavnu poruku ovogodišnjeg Martinja ističem potrebu zahvalnosti prema našim dobročiniteljima! Stoga nikada ne zaboravite one koji su vam u životu bilo kada, i bilo na koji način pomogli.

Svim Martinama i Martinima zelim sretan imendan!

                                                                                                         Stjepan Kos

Mala moja primi to na znanje, obećanje ludom radovanje!

         Parlamentarni izbori su iza nas, rezultati su svima znani, a ono što ne znamo je to kakva (i čija) nas vlast čeka, te kakvu će politiku voditi. Čak se i najeksponiraniji znalci domaćih nam političkih prilika ne usuđuju prognozirati ishod pregovora između „pobjedničkih strana“. Jer, u suštini nitko nije pobijedio, ter se nalazimo u jednoj političkoj pat poziciji koja može završiti raznim ( pa i nakaradnim) kombinacijama...

         Fascinirala me gorljivost pojedinih „navijača“ u izbornoj kampanji. Velim fascinirala zato jer su me unatoč relativno dobrom poznavanju naših prilika iznenadile pokoje „promjene“ dresa, budući da su igrači u dresovima donedavno protivničkog kluba bili najglasniji fanovi svoga „novog“ „kluba“. Isto tako, osupnut sam time da oni koji su na svojim leđima osjetili sve „balagodati“, i one stradalničko-ratne, i one egzistencijalno-ekonomske, da baš ti ljudi mogu slijepo vjerovati kako će ih/nas baš  tobože transformirani sljednici tzv. saveza komunista , a danas kvazisocijaldemokrati, izvući iz krize!?  Ovdje do izražaja dolazi moć medija, ali i kratka pamet koja brzo zaboravlja naneseno zlo, a u nesnalaženju s momentalnim životnim poteškoćama nekadašnje nedaće u sjećanju percepira kao bolju prošlost. Kako ovo ne bi bilo krivo shvaćeno, moram naglasiti kako je  popriličan broj SDP-ovih glasača tek žrtva agresivne propagande,  u stvari  riječ je o ljudima koji nikada ne bi stali pod SDP-ovu zastavu da ih nisu uvjerili u svoje dobre namjere, dok su istovremeno svim raspoloživim sredstvima blatili protivnike.

         Doduše, nitko ne tvrdi da je protivnička strana tj. HDZ  bez grijeha. Naprotiv. Ono su imali i te kako prilike dokazati svoju vjerodostojnost ali umjesto toga su dopustili nekolicini kriminalaca da ih dovedu na zao glas, što  je  Stranku u konačnici koštalo gubitka vlasti, a protivnike dovelo u situaciju da licitiraju njihovom krivicom odnosno da za grijehe pojedinaca okrive cijelu Stranku. Znam kako se mnogi s ovime neće složiti ali ne može se cijelo članstvo teretiti za grijehe pojedinaca. Ovo osobito vrijedi za lokalne razine, osobito kod nas,  gdje možemo svjedočiti kontinuiranom kvalitetnom radu HDZ-ovaca, dok za SDP (i) na ovoj razini možemo reći da su čak i kao oporba nekvalitetni.

         Osim navedenoga vrh HDZ-a je  nedovoljno i nekvalitetno kadrovski transformiran, a sam novi predsjednik Karamarko je među mnogima prepoznat kao osoba najblaže rečeno kompleksne prošlosti, što je na mnoge birače djelovalo odbojno. Jer, ruku na srce, kako je nemoguće povjerovati u Milanovićevo iznenadno domoljublje, isto tako je teško vjerovati bivšemu predstojniku Mesićeva ureda...

         Temeljem svega rečenog možemo reći kako je na ovogodišnjim izborima SDP nezasluženo dobio neke glasove koji bi inače dobio HDZ, a izgubio tek neznatan broj glasova koji su onda prešli uglavnom MOST-u. Izgleda kako su se za MOST ipak u najvećem broju oprijedjelili razočarani HDZ-ovi glasači, te oni koji su prije glasali za neke minorne opcije koje su sada smještene gdje im je i mjesto.

         Glavni adut MOSTA-a su reforme na kojima će navodno inzistirati ali moramo biti svjesni kako je politika ipak „umijetnost mogućega“, pa ne možemo biti sigurni da će se ovakvo zbrda-zdola okupljeno društvo dulje vrijeme održati na okupu. Tim više što će zasigurno obije velike opcije raditi na njihovom rasulu, a prvenstveno treba uzeti u obzir utjecaj/e  vanjskih političkih čimbenika. Kako onih oficijelnih, tako i nekih drugih...

         Kako god bilo, zasigurno nećemo moći dugo živjeti od lijepih obećanja koje buduća vlada, kakva god, i čija god bila, neće moći tako lako ispuniti. A onda će nam netko opet ponuditi lijepa obećanja....

                                                                                     Stjepan Kos

PRESUDNI IZBORI

         Mnogi komentatori hrvatske političke scene nedjeljne izbore nazivaju presudnim. Istini za volju oni to i jesu. Ali samo u svome jednome dijelu, i to onome prilično bitnom. Naime pojednostavljeno bi mogli reći kako ćemo na nedjeljnim izborima odlučiti  o tome kojemu će se vanjskom faktoru Republika Hrvatska ubuduće prikloniti: britanskome koji zastupa SDP sa svojim partnerima ili pak njemačkom kojeg zastupa HDZ-ova domoljubna koalicija.

         Naravno da stvar nije baš tako jednostavna ali  ova do srži pojednostavljena tvrdnja i te kako ima veze sa stvarnošću: Povijesno gledajući „najstarija diplomacija“ kreator je i zagovornik  svih dosadašnjih tzv. jugoslavenskih asocijacija koje nisu bile ništa drugo do krinke kojima su se pokrivali velikosrpski interesi,  a svima je poznato kako je britansko kraljevstvo  rodbinski povezano  sa srpskim.

         Protekle četiri godine jedino politički slijepci nisu vidjeli SDP-ovo naginjanje probritanskoj politici, a u službi koje je naročito bila njihova težnja za što većim otupljivanjem oštrice hrvatskog domoljublja na kojemu se temelji osamostaljenje Republike Hrvatske. To je i glavni razlog radi kojeg su inzistirali na u suštini nebitnim stvarima poput ćirilićnih natpisa i sl., dok su se domoljublja sjetili tek na nagovor američkog meštra za politički marketing... Tijekom cijelog proteklog mandata SDP-ova „lijeva“ koalicija vješto se koristila glavnim mas-medijima, koji su gotovo 100% pod njihovom kontrolom, kako bi podilazila političkim istomišljenicima i saveznicima, a isto tako kako bi što više ocrnila političke oponente.

         Naravno, ne tvrdim kako su SDP-ovi oponenti (čitaj HDZ) bezgrešni, ali je njihov krimem uz pomoć već spomenutih medija uvećavan na „n“- tu potenciju. Cilj je postignut, tako da danas veći dio tzv. „ljevičara“ (pa i slabije informiranog puka) smatra da su oni na suprotnoj strani „sve pokrali“, što je naravno ipak samo bajka. Bajka, jer je surova istina da su većina, napose domaćih, političara svih boja vrlo kvarna roba koja u današnjoj političko-gospodarskoj žabokrečini pokušava svim sredstvima za sebe pribaviti što veći dio kolača...A, i to je zasigurno povijesno nasljeđe koje bi mogli kratko svesti pod onu : „Snađi se druže!“.

 U ekonomskom smislu pobjeda koje god opcije neće nam donijeti naročito bitne pomake dokle god je Hrvatska član veće asocijacije – EU, jer će izabrani političari, kao i do sada, morati provoditi tuđe zapovijedi. Jedina zemlja, barem koliko je meni poznato, koja je postigla uspjeh pri izlasku iz režirane svjetske ekonomske krize je Island, ali oni su svoje političare i bankare smijenili, pa i pohapsili. Mislim da se kod nas još dugo neće pojaviti takva politička snaga koja bi mogla provesti islandski model, a većina „novih“ pokreta i strančica koje su iznjedrili ovogodišnji izbori samo su sateliti velikih, koji su ih stvorili s točno određenom svrhom.

Iz svega naprijed iznesenog slijedi kako i na ovim izborima biramo uglavnom samo između dvije ozbiljne mogućnosti, a koje nam nude promjene samo u političkom smislu dok ćemo na ekonomski boljitak morati još dosta pričekati. Ipak, treba biti svjestan važnosti zaokreta prema onome što izražava stvarnu težnju Hrvata i svih hrvatskih građana, jer je očigledno kako nam oni koji nam nude krilaticu „ Nema povratka na staro“ ustvari dugoročno nude prepakiravanje prošlosti i povratak na staro u vidu nekakvog „balkanskog regiona“. Tu smo priču već više puta isprobali, te nam još jedno razočaranje nije potrebno. Zato sve kojima je imalo stalo do očuvanja (makar i ograničene) hrvatske samostalnosti, očuvanja naše tradicije i kršćanskih korijena, te do dobrobiti svih naših građana, pozivam da svoj glas daju domoljubnoj koaliciji na čelu s HDZ-om.

                                                                                     Stjepan Kos

MUKE NAŠE KOMUNALNE

         Evo me opet nakon poduljeg vremena. Iako proteklih mjesec dana nisam objavio niti jedan post na ovome blogu, na mojoj facebook stranici  mogli ste pratiti neka događanja iz mog osobnog života, moje osobne impresije i komentare aktualnih zbivanja. Ipak, moram priznati da sam zapostavio događanja koja se tiču Mjesnog odbora Demerje, pa ću to ovdje pokušati makar malo nadoknaditi.

         Kao što je poznato gradnja kanalizacijskog sliva „Močirad“ uglavnom je završena, a i dalje muku mučimo sa sanacijom razrovanih prometnica. Nažalost niti ovdje vam sa sigurnošću ne mogu reći kada će to biti napravljeno jer se informacije mijenjaju na dnevnoj razini, a stvari prema mojim saznanjima momentalno stoje ovako:

Izvođač/i radova  kanalizacijskog sustava po ugovoru s investitorom bili su dužni sanirati prijekope. Međutim, tijekom radova kolnici su bili oštećeni mnogo više od širine prijekopa, te se pokazalo da gotovo sve ceste treba preasfaltirati u punoj širini. E, sad se javlja problem tko će to platiti! Nakon višemjesečnog natezanja, u svom poznatom spasiteljskom stilu, gradonačelnik odlučuje da će Zagrebačke ceste u potpunosti urediti razrovane prometnice, a da će se izvođaču kanalizacije umanjiti isplata za radove koje nije napravio, dakle neće mu/im biti plaćena sanacija prijekopa jer je nisu niti napravili. Eto, rekli bi smo sretnog završetka!

Ali, ne lezi vraže, po završetku Desprimske dolazi do problema: tko će to platiti Zagrebačkim cestama!?  Ovogodišnji proračun Grada takvu stavku nigdje ne predviđa, a  penalizacija koju su eventualno naplatili izvođaču radova kanalizacijskog sustava (prije bih rekao da je nisu naplatili) nedostatna je za ovako opsežna uređenja kolnika.

Nema novaca, nema posla. Osim onoga koji je već napravljen tj. Desprimske ulice koja je napravljena ali nije plaćena. Kakav će biti konačni rasplet ne želim nagađati, niti vam mogu sa sigurnošću reći kada će konačno biti sanirane demerske ulice. Žalosti me činjenica da stanari npr. Ul.Gorana Šivaka već gotovo tri godine žive u groznim uvjetima, i da se tome ne može sa sigurnošću nazrijeti kraj.

U međuvremenu su Zagrebačke ceste počele s izvođenjem Malih komunalnih akcija, jer za to postoji planirani proračunski novac. Ne možemo se baš pohvaliti s obimom Malih komunalnih akcija za ovu godinu, jer će većinu za to namijenjenog novca „pojesti“ projekti za neke buduće radove. Što je, tu je, moramo poštovati pravnu regulativu po kojoj se više gotovo ništa više ne može raditi bez projektne dokumentacije.

Na temelju članka 82. stavka 1. točke 4. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09, 25/09, 10/10, 4/13, 24/13 i 2/15) i članka 14. stavka 1. točke 4. Pravila Gradske četvrti Brezovica (Službeni glasnik Grada Zagreba 20/02, 14/06, 9/10 i 25/13), Vijeće Gradske četvrti Brezovica, na 28. sjednici, 24. ožujka 2015., donijelo je

PLAN

malih komunalnih akcija Gradske četvrti Brezovica za 2015.

Članak 1.

Plan malih komunalnih akcija Gradske četvrti Brezovica za 2015. (dalje u tekstu: Plan) sadrži planirane akcije što se odnose na gradnju, uređivanje i održavanje manjih objekata komunalne infrastrukture i drugih manjih javnih objekata kojima se poboljšava komunalni standard građana.

IZVOD  ZA MJESNI ODBOR DEMERJE:

(cijeli plan možet vidjeti OVDJE)

                              -----------------------------------------------------------------------------------------------------

2. ODVODNJA OTPADNIH VODA

2.1. NOVE AKCIJE U 2015.

5.	Demerje, Gornjodemerska, odvojak prema kbr. 27	Demerje	izrada projektne dokumentacije za 200 m kanalske mreže	30.000,00
6.	Demerje, Maljuge - nastavak	Demerje	izrada projektne dokumentacije za 150 m kanalske mreže	25.000,00

3. JAVNOPROMETNE POVRŠINE I OBJEKTI

3.1. NOVE AKCIJE U 2015.

17.	Demerje, Ul. Josipa Lončića, do kraja ulice	Demerje	projektiranje proširenja kolnika s nogostupom i zacjevljenjem	45.000,00
18.	Demerje, Mokrice	Demerje	uređivanje kolnika	95.452,00
19.	Demerje, Gornjodemerska kod kbr. 28	Demerje	rješavanje oborinske odvodnje	17.218,00
20.	Demerje, Demerska od kbr. 48 do 50	Demerje	uređivanje kolnika	74.223,00
21.	Demerje, Gornjodemerska od ulice Bedeki do željezničke pruge	Demerje	izrada projektne dokumentacije za izgradnju nogostupa sa zacjevljenjem	60.000,00
22.	Demerje, Bedeki	Demerje	izrada projektne dokumentacije za izgradnju nogostupa sa zacjevljenjem	30.000,00
23.	Demerje, Klanjec	Demerje	izrada projektne dokumentacije za izgradnju nogostupa sa zacjevljenjem	35.000,00

4. IGRALIŠTA I ZELENE POVRŠINE

4.1. NOVE AKCIJE U 2015.

5.

Demerje, zelena površina na raskrižju ulica Maljuge i Topolje

Demerje

izrada idejnog projekta za krajobrazno uređivanje

20.000,00

6. JAVNA RASVJETA

6.1. NOVE AKCIJE U 2015.

3.	Demerje, dječje igralište u ulici Majdaki	Demerje	izrada projektne dokumentacije za rasvjetu	10.000,00
4.	Demerje, polivalentno igralište, Demerska 33	Demerje	izrada projektne dokumentacije za rasvjetu	10.000,00

                     -------------------------------------------------------------------------------------

Članak 2.

Naredbodavac za provođenje Plana je pročelnik Službe za mjesnu samoupravu.

Članak 3.

Ovaj će plan biti objavljen u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 026-03/15-01/9

URBROJ: 251-06-02/8-15-4

Zagreb, 24. ožujka 2015.

Predsjednik Vijeća Gradske četvrti

Brezovica

Vladimir Iviček, v.r.