nedjelja, 24. prosinca 2017.

RASPORED BLAGOSLOVA OBITELJI

             Sretan  Božić ! 








četvrtak, 21. prosinca 2017.

RASPORED SVETIH MISA NA DEMERJU ZA 2018.


Misne nakane za Sv. mise na Demerju možete upisati prije i poslije Sv. misa ili na mob 098/860-344 (Stjepan)




nedjelja, 10. prosinca 2017.

Druga nedjelja adventa



         Postupnim paljenjem svijeća na adventskome vijencu pojačavmo količinu svjetla koje obasjava put ponovnom dolasku Spasitelja.
         Druga adventska svijeća koju danas palimo zove se pomirilica ili betlehemska svijeća.


Druga nedjelja adventa jest druga stepenica preko koje se približujemo u božićni hram. U prvoj nedjelji čuli smo glas koji nam je najavio dolazak Gospodinov, a danas slušamo novi glas koji nas potiče na pripremu na taj dolazak. Priprava naših duša jest drugi čin adventa, drugi korak prema malome Isusu. Pri dolasku Velikog Kralja nek se očiste srca ljudska i tako dostojni pođu njemu u susret. Zato u današnjoj svetoj misi čujemo drugog glasnika koji kliče: „Pripravi se Jeruzaleme!“ (Jer 6,8; Iz 51,17). A svećenik u pristupnoj molitvi na sv. misi moli ovako: „Potakni, Gospodine, naša srca da pripravimo putove Jedinorođenome Sinu Tvome, da Ti po Njegovu došašću budemo dostojni služiti očišćenim dušama...“ Istim duhom odiše i današnja poslanica i sv. Evanđelje. Sv. Pavao u Poslanici Rimljanima navađa Izaiju koji veli: „Doći će potomak Jesejev i ustat će da vlada narodima, a narodi će se u Njega ufati.“ A Isus u Evanđelju, govoreći o svome preteči, sv. Ivanu, veli da je On onaj o kome je pisano: „Eto ja šaljem anđela svojega pred tobom da ti pripravi put. Glas viče u pustinji: ‘Pripravite put Gospodinu, poravnite mu staze’“ (Mk 1,13). (Izvor: internet razmjena)

subota, 9. prosinca 2017.

ZORNICA NA DEMERJU



MISE ZORNICE: Pet stvari koje o njima morate znati

1. Naziv
Naziv za rane jutarnje mise koje se slave u zoru – zornice – jedan je od lijepih primjera ljubavi hrvatskog naroda prema vlastitom jeziku. Drugi narodi, pa ni slavenski, za ove rane mise nisu pronašli vlastito ime već ih nazivaju latinskim imenom rorate. Ovaj latinski naziv dolazi od riječi ulazne misne pjesme „Rorate caeli desuper et nubes pluant justum“ – “Rosite nebesa odozgor i oblaci Pravednog daždite”, koja preriče tekst starozavjetnog proroštva o spasenju (Usp. Iz 45, 7-8).
2. Povijest
Mise zornice nastale su vjerojatno već u 5. stoljeću, nakon Kalcedonskog sabora i proglašenja dogme o Mariji Bogorodici, zbog čega imaju snažno marijansko obilježje. Riječ je zapravo o adventskim zavjetnim misama slavljenima na čast Blažene Djevice Marije. U početku su slavljene samo u subote došašća, no s vremenom su se počele slaviti i radnima danima. U Europi, osobito u germanskim krajevima, običaj slavljenja misa zornica proširio se u 15. stoljeću. U prijašnjim vremenima zornice su bile uvriježene u sjevernim hrvatskim krajevima, no danas su prisutne u čitavoj Hrvatskoj.
3. Liturgijska boja
Prije liturgijske obnove Drugog vatikanskog sabora liturgijska boja misa zornica, zbog njihova marijanskog obilježja, bila je bijela, a ne ljubičasta. Danas, budući da zornice više nisu zavjetne mise na čast Blažene Djevice Marije već redovite adventske mise, njihova liturgijska boja je ljubičasta.
4. Smisao
Mise zornice simboliziraju budnost kršćana u vremenu priprave za Božić, ali i budno iščekivanje konačnog Isusova dolaska na kraju vremena. Kršćani nastoje bdjeti nad svojim životom, ali i nad tuđim životima, kako ne bi izgubili vječni život. Misa zornica podsjeća i na drevna kršćanska vremena u kojima se – posebno u galskoj i bizantskoj liturgiji – došašće smatralo asketskom pripravom, što je sačuvano i danas. No, najnovija liturgijska obnova daje tijeku dana došašća veliko značenje. Obilježava ga „pobožno i radosno iščekivanje“, što je vidljivo i iz nedjeljnih liturgijskih čitanja. U došašću ne treba previdjeti budnost i molitvu, ali niti zaboraviti radost. Jer, došašće je ponajprije „radosno vrijeme, a činjenica da se ne pjeva Slava samo je pokazatelj želje da ona snažnije odjekne u svome izvorištu – u misi polnoćki“.
5. Posjećenost
U različitim traženjima i lutanjima nakon Drugog vatikanskog sabora lijepa tradicija slavljenja misa zornica neko je vrijeme bila izgubljena. Nakon njihova u početku sramežljiva vraćanja, zornice su postajale sve veći ‘hit’. Danas, u većini župa diljem Hrvatske za vrijeme zornica crkve su dupkom pune, a posjećuje ih otprilike prosječni broj vjernika koji redovito pohađaju nedjeljne mise.
Pođi i ti na zornicu!

IZVOR: Bitno. net

nedjelja, 3. prosinca 2017.

GOSPODIN DOLAZI!





Danas, na prvu nedjelju došašća, palim svijeću da Gospodin, Onaj Koji Dolazi, rasprši tamu našega grijeha.

Isuse Kriste, Sine Boga živoga, smiluj se. Smiluj se mom narodu i svim stanovnicima moje zemlje zbog grijeha koje činimo. Oprosti nam što ne stavljamo tebe na prvo mjesto naših nastojanja i nadanja. Oprosti nam što pružamo ruke desno i lijevo da bi se kruha nasitili, a zanemarujemo tebe, od kojega nam svako dobro dolazi.

Oprosti nam zbog psovki kojima svakodnevno pogrđujemo tvoje sveto Ime, tvoju Majku, sve svete i sve svetinje. Oprosti nam što je psovka ušla u naše knjige i kazališta, što se proširila na našim televizijama i udomila na našim radijskim postajama. Oprosti za svaku izrečenu kletvu i svaku suvišnu zakletvu.

Oprosti nam što nikada nemamo vremena za tebe. Oprosti nam što nedjelje i blagdane provodimo daleko od tebe i zajednice onih koji u tebe vjeruju. Oprosti nam što smo nedjelju pretvorili u radni dan, u obični dan, u dan bez tebe.

Oprosti nam što zapuštamo djecu. Oprosti nam što mladež prepuštamo ulici te medijskim i estradnim prorocima kulture nasilja, zla i smrti. Oprosti nam što zanemarujemo starce i olako odbacujemo njihovu mudrost i iskustvo.

Oprosti nam za svako nerođeno dijete. Oprosti nam za svaku prezrenu obitelj koja se odlučila darivati život. Oprosti nam što u našoj maloj zemlji ima ljudi koji su napušteni, koji su odbačeni, koji su povrijeđeni, koji su gladni, koji su beskućnici, koji su obespravljeni.

Oprosti nam što smo erotizirali svaki segment svoga života. Oprosti nam što mlade ne učimo da sa zahvalnošću prihvaćaju, čuvaju i jednoj osobi daruju vlastitu spolnost.

Oprosti nam što smo lijeni. Oprosti nam što ne čuvamo tuđe. Oprosti nam što domovinu ne ljubimo poštivanjem zakona i propisa. Oprosti nam što čeznemo za lakom zaradom, što su nam idoli oni koji su stekli puno novaca s malo truda i što ljude cijenimo po onome koliko imaju, a ne po onome što jesu.

Oprosti nam za svaku izrečenu laž, klevetu i ogovaranje. Oprosti nam što ne čuvamo svoj i tuđi dobar glas. Oprosti nam što olako povjerujemo senzacionalističkim natpisima i vođama slijepaca. Oprosti nam što nemamo snage prihvatiti istinu o sebi i što se opijamo parolama.


nedjelja, 26. studenoga 2017.

KRIST KRALJ

Dans slavimo Kralja svega stvorenja



Slavimo svetkovinu Krista Kralja svega stvorenoga. S ovom nedjeljom završava crkvena godina. I danas ćemo u Vjerovanju moliti: „I opet će doći u slavi suditi žive i mrtve, i njegovu kraljevstvu neće biti kraja.“Krist će na kraju doći kao sudac i zauvijek odijeliti dobro od zla, istinu od laži. A sve do te konačne razdiobe u svijetu se vodi borba između dobra i zla, istine i laži. Laž se servira na sve moguće načine samo da čovjeka zavara i zavede.U svakoj svetoj misi očekujemo Krista Kralja da dođe i da zagospodari našim srcima: da u nama zavlada ljubav, pravda, dobrota i istina, nasuprot onome što nam nudi svijet koji se služi sa svačim: lažima, podmetanjima, manipulacijama. Molimo, neka nas Gospodin oslobodi od životnih lutanja i opiranja Bogu i njegovu svjetlu!

                                                                                                                          (internet razmjena)

petak, 24. studenoga 2017.

ZAVRŠENI RADOVI NA LONČIĆEVOJ

         Najveća, najopsežnija i najglavnija od malih komunalnih akcija za ovu godinu na Demerju je završena!
         Ovih dana dovršena je izgradnja odnosno proširenje dionice ulice Josipa Lončića od kbr.18 do kbr.27  , u dužini cca 300 metara, dok je preostalih cca 200 metara rečene ulice uvršteno u prijedlog plana malih komunalnih akcija za iduću godinu. Realno je očekivati usvajanje prijedloga, a time i završetak Lončićeve tijekom iduće godine.

         Kao ni sve što se gradilo do sada, niti gradnja druge dionice nije prošla bez teškoća koje je najbolje zaboraviti, a posebno treba zaboraviti uglavnom pretjerano cendranje nekih stanara. Oni su u konačnici dobili najljepši i najuređeniji dio ceste na Demerju, čija je jedina mana nedostatak pješačkog nogostupa koji nažalost jednostavno nije stao u zadane gabarite.

Na ovome je mjestu do nedavno bilo opasno i neobilježeno suženje

Cesta je obostrano omeđena rubnjacima

U sklopu gradnje uređeno je i križanje s ulicom Kruglica

Lipa, koju je posadio pok. J. Piškor dobila je svoj "otok"

Nova cesta promijenila je dosadašnju vizuru ovog dijela Demerja

Zavoj "kod Slunjskog" više nije opasan

Postavljena je i sva potrebna vertikalna i horizontalna signalizacija

Cesta je sada dovoljno široka za nesmetano odvijanje prometa

Jedini neriješeni problem je nogostup

Nastavak iduće godine

subota, 18. studenoga 2017.

srijeda, 15. studenoga 2017.

ponedjeljak, 13. studenoga 2017.

Radi se....

    I u proteklom vremenskom razdoblju nastavljeni su radovi na ovogodišnjim malim komunalnim akcijama. Neke su stvari dovršene, neke su pri kraju. Ponešto je napravljeno dobro, a naravno da ima i „fuševa“.

         Evo malo jučerašnjih slikica:



Druga dionica ulice J.Lončića je pred završetkom. Nešto su započeli asfaltirati ali je zapelo navodno na nedovoljno pripremljenoj podlozi...





  Kada sam u uvodu rekao da ima i fuševa pri tome sam mislio na dio ulice uz Lukšiće gdje su izvođači cestu nepotrebno "nakeljili" na  dvorišne ograde s jedne strane, umjesto da su prostor simetrično podijelili. Evidentno je da će zbog toga stanarima najmanje dviju kuća biti otežano uključivanje u promet, poradi čega će im se morati postaviti prometna ogledala.
Bilo bi logično da ta ogledala plati onaj tko je za ovu situaciju kriv: projektant ili izvođač radova, no za naše prilike to je tek fantastika...





Kod Šivaka jesenji ugođaj je još naglašeniji uz dovršene radove na asfaltiranju prilaza dvorištima. Eto, još da im je plin i bliži javni prijevoz bili bi najuređeniji dio Demerja.




Iako nije na području našeg Mjesnog odbora veseli nas početak gradnje mosta preko Močirada na Drežniku Brezovičkom. Mnogo je vode i vremena proteklo od početka urušavanja starog mosta do početka (i još neizvjesnog završetka) gradnje novog mosta. Mnogo je molbi, zahtijeva, sastanaka, upornosti i strpljenja uloženo u ovaj projekt, čak bih se usudio tvrditi da je ovo školski primjer kako rješavanje potreba građana (ne) funkcionira, i kako je evidentna potreba za izmjenama u načinu financiranja mjesne samouprave.

                                                                                                                Stjepan Kos










petak, 3. studenoga 2017.

Zapadna Medvednica

         Zapadna Medvednica baš i nije moje prečesto odredište, a zadnji posjet Kamenim svatima 2012. godine nije mi ostao u posebno ugodnom sjećanju.  Tada sam bio  ponešto teži,  lošije fizičke spreme, a išlo se težom pristupnom stazom onom što  iz Jablanovca gotovo neprekidnom strminom vodi na Kamene svate.
         Zato sam prošle nedjelje odabrao lakšu stazu, onu koja od Ponikvi vodi stazama 5 i 1  do kamenih svatova. Do Ponikvi se dolazi Zelenom magistralom na kraju koje je parkiralište, a zatim se preko mostića stiže na stazu 5 koja se nakon cca 1,5 km spaja s stazom M1, te dalje pažljivim praćenjem markacija stižemo na Kamene svate.



 Kada se s parkirališta na Zelenoj magistrali prtenim putem spuštamo na Ponikve najprije prođemo pokraj skretanja za Veternicu i PD Glavica



Prva markacija je na mostiću preko potoka Jambriščaka, a dalje samo treba pažljivo pratiti oznake


Staza vodi prelijepim šumskim krajobrazom

Nakon nešto manje od 1,5 sata stižemo do Planinarske kuće koja nije ugostiteljskog karaktera, pa zato na ovaj izlet valja hranu i piće ponijeti od kuće







Okrijepa ispred planinarske kuće


Iako nas je vrijeme dobro poslužilo jer nije bilo kiše vidljivost baš nije bila najbolja, pa smo ostali prikraćeni za prekrasne vidike koji se pružaju s ovog mjesta


" "Ubila me strijela mahom
Ak' mi Janja bude snahom!
Kleta družbo, na toj stijeni
Kamenom se okameni!"
Zahujila olujina,
Razvali se nebesina,
Puče strijela
Usred sela:
Bijeli zidi lijepog mlina
Crna sad su razvalina.
Svati, otac, muž i žena
Tvrd su kamen do kamena,
Stara svijetom kud vrluda,
Kažu ljudi da je luda."
Inače, lokalitet je dobio naziv po nizu kamenih formi koje su nekada iz daljine podsjećale na svatove. Danas su "svatovi" obrašteni gustim raslinjem te se možda naziru tek kada otpadne svo lišće








Jesenski ugođaj dodatno je pojačan šuškanjem lišća ispod nogu, a staza je gotovo ujednačene visine, tek uz 2 - 3 kraća uspona



Po povratku zatičemo pretrpano parkiralište, kao i mnogobrojne aute parkirane duž zelene magistrale iz čega zaključujemo da je u 20 minuta udaljenom PD Glavica zacijelo povelika gužva...

Klikom na ovu poveznicu upoznajte se s legendom o kamenim svatima, a na ovoj poveznici je povijestica A.Šenoe

Moj report s Kamenih svata preko Jablanovca iz 2012. pogledajte na ovoj poveznici.