ponedjeljak, 30. lipnja 2014.

PETROVO NA DEMERJU 2014.



       I ove smo godine svečano proslavili  dan našeg zaštitnika sv. Petra, s time da je ovogodišnja proslava bila svečanija nego inače. Razlog tome je  to što se svetome Petru od ove godine „pridružio“ i sveti Pavao kao naš suzaštitnik, te je tako ispunjena želja onih mještana koji su još od gradnje naše kapele negodovali zbog toga što je ona posvećena samo svetome Petru.
         Kao što je već rečeno na ovome blogu, danas posvećeni kip svetog Pavla apostola isklesao je isti umjetnik koji je i autor našeg sv. Petra, a sve troškove je financirao g.Zvonimir Keblar.
         Nažalost ovaj post je popraćen samo s nekoliko fotografija iz razloga što se moj fotoaparat pri kraju Svete mise  povario. Ukoliko mi netko ustupi koju fotografiju s zabave ili nastupa KUD-a rado ću ih naknadno objaviti, ali za sada imam samo ove četiri fotografije.



nedjelja, 29. lipnja 2014.

srijeda, 25. lipnja 2014.

IZUZETNI MEĐU NAMA (3)



ZVONIMIR KEBLAR, ing : „Ljudi su kapital jer samo čovjek može stvoriti novu vrijednost“


          Davno su prošla vremena kada je na Demerju svatko o svakom sve znao, kada su se svi međusobno družili, radovali i žalovali, te u znoju lica svoga zarađivali oskudnu koricu kruha… Blizina velikog grada uz mnoge blagodati donijela je i otuđenost, otuđenost zbog koje bi se gotovo okladio da nitko od mlađih generacija ne zna baš ništa o izuzetnom Demercu s kojim vas u ovom postu želim upoznati.
         Doduše čulo se kako je prilikom izgradnje kapele Sv.Petra gosp. Zvonimir darovao velikodušan prilog, i kako u raznim prigodama rado pomaže svoje Demerce, ali o tome što on radi, u čemu je uspio, i po čemu je poseban  e, to mnogi naši Demerčice i Demerčani ne znaju!
         Zato krenimo redom:

         Gosp.Zvonimir Keblar rođen je 1941 g.  u Demerju, sin je majke Marije  rođene Kos i oca Pavla, osnovnu školu pohađao je u Demerju i Brezovici, a završio je i Srednju tehničku školu u Klaićevoj u Zagrebu. Nakon toga upisuje studij strojarstva nakon kojeg stiče zvanje inženjera strojarstva. Zapošljava se, a  od 1967.g  u braku je s Brankom rođenom Zvornik. Otac je sina Damira, i djed troje unučadi.
         Nakon uspješne poslovne karijere tijekom koje je obnašao više odgovornih dužnosti, 1990.g. vlastitim sredstvima otkupljuje dio dotadašnje „Unije“ te osniva tvrtku „Unija nova“. Posebno moramo istaknuti kako je ovdje riječ o privatizaciji u kojoj tvrtka ne da nije uništena, već je na temeljima derutnog pogona u Sesvetskom Kraljevcu g.Zvonimir uspio podići vrlo uspješnu tvrtku koja danas u tri pogona zapošljava  stotinu  i trideset radnika!
         O tome čime se sve tvrtka „Unija nova d.o.o.“ danas bavi više možete saznati na ovom linku, a mi ćemo se ovdje pozabaviti s onim što na danom linku i tiskanim brošurama uglavnom ne piše. Naime, jedna od glavnih djelatnosti Unija nove je  da staklene boce  prikupljene u spremnicima sortira prema vrsti i boji stakla, i to pomoću jedinstvene tehnologije koju je osmislio i konstruirao sam g.Zvonimir!
         Kako bi staklenu ambalažu pripremili za daljnju preradu odnosno reciklažu, iz prikupljenog materijala najprije treba ukloniti sve primjese (etikete, čepove, obruče čepova itd.), zatim sortirati prema boji, te na kraju drobiti do potrebne granulacije. Tehnologija koju je za ovu namjenu osmislio g.Zvonimir daje vrhunske rezultate, te kvalitetom prerade nadmašuje postrojenja koja  na tržištu koštaju dva do tri milijuna Eura! Zbog toga postoje kupci zainteresirani za otkup ove tehnologije, ali g.Zvonimir želi da ona ostane u vlasništvu tvrtke te potencijalnim kupcima (Austrijanci, Mađari) nudi otvaranje zajedničkog pogona.

         Unija nova je u početku prerađivala sedam tisuća tona stakla godišnje, dok danas prerađuje 30 tisuća tona godišnje, što je i maksimalni kapacitet postojećeg postrojenja. Skorim proširenjem postrojenja prerada stakla će se udvostručiti.
         Kao i kod stakla, tehnologiju zbrinjavanja plastične ambalaže također je osmislio sam vlasnik, a jedna od bitnijih posebnosti ove linije je brojač boca koji radi s nevjerojatnih 99,9 % točnosti!
         Osim zbrinjavanja staklene, plastične i limene ambalaže, jedna od novijih grana poslovanja je tzv. Povratna logistika koja se bavi preuzimanjem i adekvatnim zbrinjavanjem kompletne otpisane robe iz trgovačkih centara. To znači da se roba kojoj je istekao rok trajanja ili je oštećena raspakirava, sortira i upućuje na recikliranje. Tako na primjer mlijeko kojemu je istekao rok trajanja odlazi u energanu kao biološko gorivo, dok ambalaža odlazi na preradu.
        
         U pripremi je razvoj linije infektivnog otpada. Što znači da će se zbrinjavati različiti bolnički otpad (igle, gaze, tamponi, gips, itd.) koji sada završava u smeću. Realizacija ovog programa se očekuje tijekom ove godine.

         Unija nova d.o.o. posluje na oko 75 tisuća metara kvadratnih prostora, dva pogona nalaze se u Strojarskoj ulici u Sesvetskom Kraljevcu, dok je treći u Beketincima kod Osijeka.
         Tvrtka posjeduje i respektabilan vozni park , koji se sastoji od 28 raznih voznih jedinca, od vozila nosivosti do 3 tone, vozila specijalizirane namjene, do vozila s prikolicom.
        
         Rad tvrtke ne veže se za nikakve politike niti stranke, a jedina politika je stvaranje novih radnih mjesta i nove vrijednosti. Da ovo nije samo fraza potvrđuje podatak da je tvrtka prilikom privatizacije zapošljavala svega 16 (šesnaest) radnika, dok ih danas zapošljava 130 (stotinu i trideset)! Do konca ove godine planira se zaposliti još 50 radnika.
         Zaposlenici tvrtke ostvaruju sva Zakonom propisana prava, a glavna strategija tvrtke je briga o ljudima. Jer, kako kaže g. Zvonimir, ljudi su kapital jer samo čovjek može stvoriti novu vrijednost.

         Kada sagledamo sve što je rečeno u ovom (pre)kratkom upoznavanju s Unija novom, nimalo ne čudi što je ova tvrtka osvojila mnoge nagrade i priznanja.

         Nadam se da vas je priča o g.Zvonimiru i Unija novoj ispunila pozitivnim emocijama, tim više što je u današnjem informativnom sivilu i poplavi loših vijesti prava rijetkost naići na priču o uspjehu. A priča g. Zvonimira jest priča o uspjehu, uspjehu iza kojeg prvenstveno stoji mnogo rada. Zaista imamo zašto biti ponosni na našeg sumještana g. Zvonimira Keblara, i izraziti mu naše poštovanje i uvažavanje. I to ne samo radi poklona i donacija koje nam daje, već radi onoga što je postigao i onoga što će nadživjeti njegov životni vijek.
Staklene boce najprije se razvrečavaju
Sortiranje
Pogon prerade
Bijelo staklo spremno za "novi život"

Zeleno staklo


Istovar vreća s plastičnim bocama
Razvrečavanje i prerada



Umjetičko djelo stvoreno od prerađenog stakla

Uzorci staklenog granulata

Šef, g.Ivica Zvornik uvijek situaciju drži pod kontrolom
Unija nova dobitnik je mnogih vrijednih nagrada


utorak, 24. lipnja 2014.

utorak, 17. lipnja 2014.

Puževa brzina (2)



              U postu pod identičnim naslovom osvrnuo sam se na sporost  radova na izgradnji kanalizacije, a u međuvremenu doznah i ponešto u uzročnosti spomenute sporosti. Izvođači radove se naime doslovce bore s podzemnim vodenim tokovima kojima demersko područje izgleda obiluje!
         Kako se cijevi polažu na velikoj dubini (cca 5 metara), dolazi do presijecanja podzemnih vodenih žila koje su toliko bogate vodom da ometaju normalan nastavak radova. Nisam stručan komentirati kvalitetu radova ali mi se onako laički čini kako polaganje cijevi u vodu baš i neće doprinijeti njihovoj stabilnosti, a ukoliko cijevi ne budu postavljene kako treba naravno da će biti velikih problema tijekom njihova korištenja. (Prema nepotvrđenim informacijama problema već ima na novosagrađenim kanalizacijskim cjevovodima u Obrežu.)
         Isto tako se postavlja pitanje zagađenja podzemnih voda budući da na već prije izgrađenim glavnim odvodima imamo prilike čuti neprekidan žubor vode, iako se te cijevi još ne koriste! To znači da u njih ulaze podzemne vode koje će se kasnije miješati s fekalnima, te da će podzemne vode postati neuporabljive zbog zagađenja.
         S ovim problemima predstavnici mjesne samouprave upoznali su investitora i nadziratelja radova, a izvođač radova se obvezao poraditi na boljem brtvljenju, odnosno sprečavanju ulaska podzemnih voda u sustav fekalne odvodnje. Kakav će biti krajnji rezultat, živi bili pa vidjeli! 
Ulica Gorana Šivaka: U tjedan dana radovi su napredovali za jedva desetak metara
Položena cijev ne može "probaviti" nadolazeću podzemnu vodu

U međuvremenu je otvoreno novo radilište prema Maljugama. Izgleda da lijeva ne zna što radi desna, budući da su sadašnji izvođači kako bi mogli priključiti vod morali odvaliti postojeći šaht
I kod Maljuga podzemne vode nadiru u nevjerojatnim količinama

četvrtak, 12. lipnja 2014.

NEKADA I SADA (3)




Gornja slika prikazuje nam kako se sijeno skupljalo ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Fotografija baš nije neke vrle kvalitete ali zorno dočarava koliko je muke i truda nekada  trebalo uložiti ne bi li se osiguralo dovoljno stočne hrane za zimsko vrijeme.
           Donja  fotografija  prikazuje istu parcelu danas ujutro.

Poveznice:
NEKADA  I  SADA
NEKADA I  SADA (2) 

ponedjeljak, 9. lipnja 2014.

Puževa brzina



         Penjao se puž na drvo, penjao, i penjao. I tako stotinu godina. U sto i prvoj godini svog penjanja spotakne se, pade, te reče: „Nikada više neću žuriti!

         Ove sam se stare pričice prisjetio jučer kada sam obišao gradilište kanalizacije u ulici G.Šivaka. Radovi  naime teku upravo puževom brzinom, te sam mišljenja kako je rok završetka sliva Močirad predviđen za ovu jesen ravan naučnoj fantastici.
         Ne želim spekulirati o uzrocima ove sporosti ali mislim kako je ovo tek „pokazna vježba“ , odnosno građevinska je operativa ovdje tek da bi se reklo: „Eto, vidite da se gradi“, dok je ustvari cijeli projekt jamačno upitan  zbog financijskih razloga. Jako bih volio da je moja pretpostavka pogrešna, a još bi mi bilo draže kada bi netko meritoran stao pred kamere i rekao građanima cijelu istinu.
Jer obećanja su nam već pune uši…


ponedjeljak, 2. lipnja 2014.

O školi, i o (političkom) planiranju


        Zgrada demerske škole izgrađena je prije više od stotinu godina, a danas se u njoj kao filijali Osnovne škole Brezovica održava nastava za učenike od prvog do četvrtog razreda, u dva kombinirana odjeljenja. Zahvaljujući sredstvima mještana škola je solidno opremljena, dok se s druge strane  Grad i Ministarstvo prosvjete prema njoj odnose uglavnom maćehinski. Doduše prije petnaestak godina zgrada je djelomično obnovljena ali to svakako nije dovoljno jer nisu riješeni glavni problemi, a to su hidro i toplinska izolacija  zgrade, dok je krovište samo djelomično sanirano.
         Svi koji smo sudjelovali u obnovi učionice možemo posvjedočiti da su temelji i zidovi zgrade vlažni, a isto tako je svima poznato da je podrum ispod dijela koji je donedavno služio kao učiteljski stan permanentno poplavljen. Osim toga, prostorije i sanitarna voda se griju na najskuplji mogući način -  loživim uljem.
         Imajući na pameti sve navedene probleme kao i činjenicu da je riječ o zaštićenom spomeniku kulture, na drugoj sjednici Vijeća mjesnog odbora Demerje održanoj 26.srpnja 2013., predložio sam da gradske stručne službe pokušaju iznaći način financiranja obnove škole iz europskih kohezijskih fondova(ERDF). Usmeno mi je odgovoreno kako    „ to vjerojatno neće ići“, dok pisani odgovor do zaključenja ovog posta nisam ni dobio…
         Ukoliko ostavimo po strani (ne)učinkovitost gradskih službi po ovome pitanju, moramo se upitati što je s dugoročnim planiranjem održavanja školskih objekata, odnosno postoje li dugoročni planovi ulaganja u postojeće objekte?
         Planovi naravno postoje ali nisu baš u suglasju s stanjem na terenu. Naime, uvaženi g. P.Jurković skrenuo mi je pozornost na plan mreže Osnovne škole Brezovica (link), a koji je 2009. godine izradio Ured za planiranje i razvoj grada Zagreba. U ovome planu Područna škola Demerje iskazana je istoznačno s centralnom školom u Brezovici tj. obje su naznačene kao postojeće škole, za koje nije predviđena nikakva (do)gradnja, obnova ili nešto treće.
Neshvatljivo je tko je i zašto u isti koš strpao novosagrađenu brezovičku školu i stogodišnju demersku staricu, koja vapi za temeljitom obnovom !? U ovome istom planu predviđena je gradnja novih škola u Odranskom Obrežu i Dragonošcu, pa se samo od sebe nameće pitanje: nije li netko namjerno „zaboravio“ na potrebe demerske škole ne bi li lakše izlobirao planiranje novih škola!?
Naravno, nitko razuman nema ništa protiv gradnje spomenutih novih škola ukoliko za tim postoji potreba, ali poznavajući političke prilike u Četvrti ne mogu se oduprijeti dojmu kako je  ovdje riječ o političkoj kuhinji koja već dugi niz godina za jedan manji dio GČ Brezovica pokušava prigrabiti što veći dio kolača.
Kada  pak povremeno plašenje sa zatvaranjem Područne škole u Demerju, te njezino financijsko zapostavljanje stavimo u kontekst svega naprijed rečenog postaje razvidno što je tome uzrok. Zato  pitam sve vas koji ovo čitate: Borimo li se dovoljno za naše interese, jesmo li dovoljno glasni, te imamo li pravo šutjeti?

nedjelja, 1. lipnja 2014.

FIRMA


         Sakrament Svete Potvrde završni je čin kršćanske inicijacije u svijet odraslih u vjeri. Riječ POTVRDA dolazi od latinske riječi confirmatio ili od temeljnog glagola firmare što znači učvrstiti, ojačati. Zato taj sakrament sv. Potvrde još nazivamo FIRMA. Zovemo ga također i KRIZMA što dolazi od krizme tj. svetog ulja što ga biskup posvećuje na Veliki četvrtak, a njime se pomazuju krizmanici. Oni koji primaju ovaj sakrament nazivamo potvrđenici, krizmanici ili firmanici.

Naravno, kao i kod svih ostalih Sakramenata, nakon što biskup u crkvi obavi obred slijedi i onaj svjetovni dio tj. prigodna veselica. U našem slučaju prigodno slavlje povodom Markove Firme obuhvatilo je (s malim zakašnjenjem) i prvu Svetu pričest njegovog brata Dominika.
Budući da je njihov djed Nikola odlučio odriješiti kesu i uveličati  slavlje svojih unuka, fešta je bila baš „onak kak se šika“. Kako smo se proveli u vinariji Jagunić pogledajte na nekoliko donjih slikica:

Firmanik i kum
Slavljenici i torta
Mame budno paze da sve bude pod kontrolom
Lijepo uređena sala Jagunićevih
Klopa je bila vrhunska

Za dobro raspoloženje potrudili su se svirači iz Lučkog
Prekrasan pogled s terase
Demerci se dive bregima

Nema drmeša bez naših Demerčica!


Malo okašnjeli, ali zato dobro raspoloženi gosti


...djed Nikola
Zadovoljni baka Dragica i...