četvrtak, 31. prosinca 2015.

O staroj, i o novoj



        Drage Demerčice i poštovani Demerci! Ovom prigodom,  kao potpredsjednik Mjesnog odbora Demerje, želim s vama svojim sumještanima i glasačima podijeliti dojmove ili točnije rečeno osvrnuti se na proteklu godinu, i događaje koji su se u njoj zbili.

         Pitanje koje si na kraju svake godine moramo postaviti je: jesmo li, i koliko u proteklih 365 dana uspjeli poboljšati kvalitetu života u našem naselju? Na isteku ove 2015. godine, unatoč tome što se želje bitno razlikuju od mogućnosti, možemo biti donekle zadovoljni budući da su ipak evidentni  nekakvi pomaci:

I.                  Dovršenjem kanalizacijskog sliva „Močirad“ otprilike polovica domaćinstava u Demerju dobila je mogućnost priključenja na sustav odvodnje otpadnih voda. Nažalost gradnja ovog sliva trajala je predugo, i uz bezbrojne poteškoće na koje smo mogli vrlo malo ili nimalo utjecati, jer je sustav javne izgradnje u Zagrebu daleko od zadovoljavajućeg. Zato se svim mještanima koji su gotovo tri godine bili izloženi prometnim i svim drugim poteškoćama zahvaljujem na strpljenju, te izražavam žaljenje što kao njihovi izabrani predstavnici, unatoč mnogim pokušajima, nismo mogli učiniti gotovo ništa kako bi ih od tih neugodnosti zaštitili.

II.               2015. godina ostati će zabilježena i po tome što je konačno započeta plinofikacija. Prolaskom glavnog plinskoga voda kroz dio ulice Bedeki, te kroz veći dio Gornjodemerske ulice otvorena je mogućnost širenja plinske mreže na cijelo Demerje.

III.           Male komunalne akcije su ove godine bile puno manjeg opsega od 2014. godine, i to zbog izmjene propisa. Naime više se gotovo ništa ne smije (g)raditi bez projektne dokumentacije, pa se zbog toga i plan Malih komunalnih akcija za ovu godinu sveo uglavnom na izradu potrebne dokumentacije za buduće projekte. Tako je u izradi projektna dokumentacija za:
1.      200 metara kanalizacijske mreže u gornjodemerskoj ulici, odvojak prema kbr.27
2.    150 metara kanalizacijske mreže u ulici Maljuge
3.     izgradnju nogostupa sa zacjevljenjem, Gornjodemerska ulica od ulice Bedeki do željezničke pruge
4.    izgradnju nogostupa sa zacjevljenjem, ulica Bedeki od H.Leskovca do Gornjodemerske ulice
5.     izgradnju nogostupa u ulici Klanjec
6.    krajobrazno uređenje prostora na križanju ulica Topolje i Maljugi
7.     nadogradnju rasvjete na dječjem igralištu Majdaki
8.    nadogradnju rasvjete na igralištu iza Mjesnog doma
9.    proširenje kolnika sa zacjevljenjem i nogostupom ulica Josipa Lončića do kraja ulice

                Tjekom ove godine odrađenu su male komunalne akcije za koje       nije bio potrebna projektna dokumentacija:

1.      Proširenje kolnika u ulici Mokrice
2.    Proširenje kolnika u Demerskoj ulici
3.     Proširenje kolnika u odvojku D.Mateše (Šanteki)
4.    Proširenje kolnika na početku ulice J.Lončića
5.     Riješena je odvodnja oborinskih voda  u Gornjodemerskoj ulici kod kbr. 28 (izgrađen propust preko ulice)

IV.            Osim gore navedenih malih komunalnih akcija odrađen je niz tekućih radova: na odvodnji odnosno čišćenju kanala i graba, poboljšanju  prometne signalizacije, održavanju zgrade Mjesnog doma Demerje (zamijenjena je dotrajala peć za centralno grijanje), iz sredstava mog koalicijskog partnera TO HDZ Demerje nabavljene su betonske cijevi za propuste, itd.

         Mjesni odbor Demerje permanentno nastoji biti na usluzi mještanima te nam se bez ustručavanja   uvijek možete obratiti ukoliko imate kakvih problema ili upita.
         Do kraja mandata ovog saziva Mjesnog odbora preostalo je još više od godine dana, pa smo stoga spremni za nove izazove. Tako za 2016. godinu planiramo nastavak radova na proširenju ulice Josipa Lončića, uređivanje odnosno proširenje kolnika ulica Maljugi i Ivički, iskop i šljunčanje ulica Zavrtnica i Basorka, izradu projektne dokumentacije za izgradnju nogostupa u Demerskoj ulici od kbr.1 do33, te izradu projektne dokumentacije za izgradnju nogostupa Gornjodemerske ulice od ulice Bedeki do Golobreške ulice. To su naša planiranja, a što će od toga biti realizirano ovisi o dosta faktora koji su izvan utjecaja ovog Odbora. Izvan našeg utjecaja je i nastavag gradnje kanalizacije odnosno početak gradnje kanalizacijskog sliva „Ograja“, pa o tome ne želim spekulirati.
         Moram naglasiti kako Mjesni odbori nemaju svoje račune niti sklapaju ugovore s izvođačima radova. Sve to obavljaju stručne službe Grada Zagreba tako da je uloga Mjesnih odbora prilično ograničena, da ne kažem minorizirana. Osobno smatram kako bi bitan pomak za poboljšanje kvalitete lokalne samouprave bio financijsko osamostaljivanje Mjesnih odbora, a u Gradu Zagrebu i Gradskih četvrti čime bi njihov status bio izjednačen sa statusom općina.
         Na ovakve, mogli bi smo reći strukturalne promjene teško možemo utjecati s pozicija Mjesnih odbora, pa će ovakvi odnosi prevladavati sve dok njihova promjena ne bude u interesu jačih političkih činitelja. Do tada moramo „voziti slalom“ između potreba i mogućnosti, te moliti „jače igrače“ ne bi li se smilovali i neku našu potrebu uvrstili u kapitalne investicije. Ukoliko se to ne dogodi, sadašnjim tempom i iznosom sredstava malih komunalnih akcija, trebati će nam još barem pedesetak godina za igradnju npr. nogostupa. Primjera radi, nogostup u H.Leskovcu od pruge do kanala koštao je ugrubo milijun kuna, a to je cifra koja zamalo dvostruko premašuje Demerski godišnji proračun malih komunalnih akcija!

         Okviri unutar kojih djelujemo su dakle unaprijed zadani, pa stoga ipak na neki način možemo biti zadovoljni onim što je odrađeno u ovoj godini. Tome su pridonijeli mnogi dobri ljudi od kojih ću tek neke spomenuti: Zahvaljujem  na suradnji u protekloj godini najprije kolegici gđi Željki Malenić, predsjedniku g. Slavku Boriću, i kolegama vijećnicima. Nadalje zahvaljujem  Vjećniku GČ Brezovica g.Draženu Lončiću, predsjedniku i vijećnicima GČ Brezovica, djelatnicima Područnog ureda Brezovica te posebno gđi Kameliji Pelikon!
         Posebno zahvaljujem svim mještanima koji su mi na bilo koji način pomogli u radu, bilo zahtjevom, primjedbom ili pak sugestijom, kao i svima drugima koji su u protekloj godini na bilo koji način pripomogli boljitku Demerja!


Demerčicama i Demercima, prijateljima, rodbini, suradnicma, radnim kolegama, svim čitateljima ovog bloga te svim dobrim ljudima želim sretnu i uspješnu novu 2016. godinu!

        


                                                                                     Stjepan Kos

četvrtak, 24. prosinca 2015.

SVIM NA SVIJETU MIR, VESELJE...



                  Sretan   Bozic!!!


RASPORED BLAGOSLOVA OBITELJI


Nastojte na stol staviti raspelo, blagoslovljenu vodu i zapaljenu svijeću. Bilo bi lijepo kada bi svi članovi obitelji bili na okupu i zajedno molili. Ljubimce pospremite i privremeno zatvorite.
Ako itko bude izostavljen, iz bilo kojeg razloga, javite nam telefonom ili elektroničkom poštom. 

Datum
Ulice
Subota
26.12.
DREŽNIK, GORANA ŠIVAKA, MALJUGI,JOSIPA LONČIĆA - DIO;
JEŽDOVEČKA, KERESTINEČKA
Nedjelja
27.12.
J. LONČIĆA- NASTAVAK, KRUGLICA, DEMERSKA, KLANJEC, DARKA MATEŠE - DIO;
MIKULINI, RACKA, VOJKOVIČKA, BIŠKUPIĆI, KUŠNJAČIĆI, JEŽDOVEČKI ODVOJAK
Ponedjeljak
28.12.
D. MATEŠE-NASTAVAK, MOKRICE, MAJDAKI-KOSI, CVETKI, IVIČKI, ŠTUK, DEMERJE, GORNJODEMERSKA, BEDEKI-DIO;
KESERI, VUKASI, STUDENI I i II, PRKAN, STUPNIČKOOBREŠKA, BOTINKA, CIGULIĆI
Utorak
29.12.
BEDEKI – NASTAVAK, SKRADNIČKA, MLADINSKA;
HORVATSKA, DVORSKI PUT, FARKAČI, MAROVIĆI, RUBNA, ZAVRTI, GORNJOSTUPNIČKA, GORENSKA
Srijeda
30.12.
LESKOVAČKI BRIJEG, PODOKIČKA, MOLBIČKA, TRATINSKA, STAJNIČKA, KOSTANJEVIČKA, KRASNIČKA, 15. TRAVNJA 1944;
TRDAKOVA, ŠIROKA, PRUDNICE, GORNJOSTUPNIČKI ODVOJAK, GRADEK, KRATKA, ŽITARKA, LIPOVAC, SELIŠTE, VOĆARSKA, DRAGUTINA NOVAKA, TRGOVENSKA;
DOMOVIĆEVA, DOMOVIĆEV BRIJEG, DOMOVIČEV BRIJEG- I ODVOJAK, MEDCESTAMI, HORVATINCI, PAVLOVIČKA
Četvrtak
31.12.
MEJNA, STARA CESTA, M.BEDEKA DO PRUGE, SV.BENEDIKTA, CVJETNA, VERNIČKA, RUNTASI, SV.BENEDIKTA ODVOJAK, SV. FLORIJAN
Subota
2.1.
M. BEDEKA- DO KRAJA, MAJDAČKA, KOBASI, LOPUHI, KOVAČIĆKO, KATRIĆI, KATRIČEKI, JUGOVA, DONJOSTUPNIČKA, JAPJECI, MEGLAJCI.
Nedjelja
3.1.
BILJANSKA, TVORNIČKA, NEDJELJSKA, NOVI PUT, GAJIĆ;
DROBILINA, DROBILINA I i II ODVOJAK, ŠTEFANJSKA, OGRAJSKA, KRAČNICA, BOŽIĆI, BOŽIĆI I i II ODVOJAK, ŽUŽIĆI, ŽUŽIĆI I i II ODVOJAK, TOPOLJSKA, GOSPODARSKA, BEDEKOVA, ZGRABLJIĆEVA, POLJSKI PUT, VENTILATORSKA.
Ponedjeljak
4.1.
GRAŠEVAČKA, MARKULINKA, ZELENA, POVRTLARSKA;
PUŠKARIĆEVA, LUČKO, STARČA.
Utorak
5.1.
ZASTAVNICE, TRAVARSKO, TRAVARSKI ODVOJAK;
HRVATSKO SELSKA, DOLENICA, IVIČEKI, ROŽMANKA.
Srijeda
6.1.
KALINOVA, JEZERANSKA, IVANČICA, POTOČNA, POVRTNICA, USKA;
HRASTOVIČKA, LASINJSKA, PARKANJ, HOJNIKOVA, DELIĆEVA.
Četvrtak
7.1.
PILINKA, PAVLOVAČKA;
GAJ, BUGAROVA, KANALSKA, KARLOVAČKA, LUČKI ODV.
Petak
8.1.
CIGLARSKA, KRŠKA;
UNČANSKA, VRBICE.
Subota
9.1.
RIBARSKA, PRUŽNA, PREČNA;
PREDANIĆ, VRBICE I, II i III, BOROVIK, V. VRBICE.


utorak, 15. prosinca 2015.

IŠEL BUDEM V KLETICU

          Danas sam opet bio u prilici družiti se s radnim kolegama van radnog vremena, ovaj puta na poziv kolege Janka iz Radoboja.

          Radoboj se nalazi u Hrvatskom zagorju u blizini Krapine, a time i  poznatog povijesnog lokaliteta Hušnjakovo koji je poznato nalazište Krapinskog pračovjeka. Naravno da smo današnju prigodu iskoristili i za razgledavanje ovog vrijednog povijesnog mjesta, a isto tako i prekrasno osmišljene postave muzeja. Nažalost u muzeju nije dopušteno fotografiranje pa se moramo zadovoljiti s nekoliko slikica s nalazišta.









          Nakon ugodnog kulturnog uzdizanja energiju smo obnovili u Jankovoj kleti gdje smo osim različitih gastronomskih delicija uživali i u, unatoč maglovitom vremenu, prekrasnom zagorskom krajobrazu. Neki su pak učili piliti drva ili voziti traktor, a kako je Janko pasionirani kuburaš upoznao nas je i sa svojom kuburaškom opremom.


















utorak, 1. prosinca 2015.

Božini i Hlebinama u pohode

         Druženje radnih kolega izvan radnog mjesta  uvijek je  lijep događaj, čak bih se usudio tvrditi kako ovakva okupljanja pridonose boljoj kasnijoj radnoj atmosferi, a naravno i boljim međusobnim odnosima. Nažalost, ovakva su okupljanja u ovim trusnim vremenima više izuzetak nego pravilo...
         Baš zato što su danas druženja izvan radnog vremena vrlo rijetka poziv kolege Božidara sve nas je obradovalo. Tim više što kolega živi u glasovitim i nadaleko poznatim Hlebinama!


         Eto, tako se nas sedmero protekle nedjelje ranojutarnjim brzim vlakom uputilo do  Koprivnice, a dalje su  o našem prijevozu skrbili Božina kći Vedrana i sin Josip.




        
          U domu obitelji Neznanović, ljubazna domaćica Smiljana počastila nas je pićem dobrodošlice, obilnim doručkom, i finim kolačima.




         Nakon obilne okrjepe valjalo je poći dalje. Jer, doći u Hlebine a ne posjetiti makar jednog slikara naive bilo bi kao doći u Rim, a ne vidjeti Papu! Zato nas je Božo poveo u posjetu jednom od najpoznatijih slikara naivaca mlađe generacije Draženu Tetecu.

         „Dražen Tetec rođen je 24. siječnja 1972. godine u Koprivnici.
Odrastao je i živi u Hlebinama gdje je završio školu.
U pitomom i idiličnom okružju podravske ravnice uzima kist i boje te počinje 1991.godine slikati prva ulja na staklu.
Nakon prve grupne izložbe 1992.godine u Galeriji Hlebine počinje plodonosna suradnja s Josipom Generalićem koji ga poučava ostvarivanju vlastitog i jedinstvenog izražavanja na staklu.
Rezultat ove suradnje su 3 samostalne izložbe u Zagrebu i Galeriji Hlebine.
Nakon toga slikar kreće samostalno svojom slikarskom stazom.
Kao vrijedan i darovit slikar do sada je izlagao na stotinjak zajedničkih i desetak samostalnih izložbi.
Član je «Hrvatskog Društva Naivnih Umjetnika»,»Udruge Hlebinskih slikara i kipara Naive» i likovne sekcije «Podravka 72».Njegova ulja na staklu i platnu te crteži tušem nalaze se u privatnim i galerijskim zbirkama te obećavaju kontinuitet «Hlebinske slikarske škole».
Živi i stvara u svom ateljeu u Hlebinama
.“
















       
  Naše sljedeće odredište bila je Galerija naivne umjetnosti u Hlebinama:
        
Galerija naivne umjetnosti Hlebine osnovan je 1968. godine kao izdvojeni odjel Muzeja grada Koprivnice in situ u novoizgrađenom muzejsko – galerijskom objektu (arhitekt i akademik Miroslav Begović, 1968.) kojem su se tijekom druge polovice 20. stoljeća pridruživali novi muzejski sadržaji: Park skulptura Galerije Hlebine (1974.) i muzejska zbirka Ivan Generalić (1985.). Galerija Hlebine djeluje kao stalni muzejski postav donacije slika Ivana Generalića, zbirke slika na staklu prve (Ivan Generalić, Franjo Mraz, Mirko Virius) i druge (Franjo Filipović, Dragan Gaži, Josip Generalić, Francina Dolenec, Mijo Kovačić, Ivan Večenaj) generacije izvornih slikara i kipara “hlebinske škole” i izložbeni salon s povremenim izložbama izvornih umjetnika koji su svoj likovni izraz oblikovali pod utjecajem hrvatske izvorne umjetnosti podravskog kruga.

Galerija Hlebine nalazi se u središtu sela, preko puta općine i trgovine, a uz nju u Hlebinama aktivno djeluje Gospodarstvo Josipa Generalića koje se sastoji od Stare kuće Ivana Generalića – muzejske memorijalne kuće za javnost otvorene 1992., Galerije i ateljea Josipa Generalića (1995.) i etno kuće “Janičina hiža” (1999.). U Hlebinama se može vidjeti i freska Ivana Generalića u atriju osnovne škole iz 1954. godine, te Kuća braće Hegedušić, akademskih slikara od kojih je Krsto Hegedušić pripadnik grupe “Zemlja” (1929. – 1936.), a Željko Hegedušić predstavnik nadrealizma i autor prvog hrvatskog nadrealističkog crteža iz 1930.-tih godina 20. stoljeća. 


















            Posjetom galeriji završio je umjetnički dio našeg „programa“, te smo se zajedno s našim domaćinima uputili na mjesto koje malo odudara od glasovite podravske ravnice, prema kleti obitelji Neznanović. 







         Na kraju što drugo preostaje, nego se u svoje, i u ime kolega zahvaliti svim članovima obitelji Neznanović i njihovim štićenicima na toplom dočeku, obilnom čašćenju, na jednom prekrasnom i sadržajnom druženju. Sigurno je da ćemo svi pamtiti toplinu, dobrotu i gostoljubivost izraženu na jednostavan i srdačan način. I još nešto ovdje jednostavno moram   reći:  Iz Božine bi biografije mnogi mladi mogli štošta naučiti, jer Božo ustvari nije, ni Božidar kako mu piše na osobnoj karti, ni Božo kako ga mi zovemo. On je Božina, i to ne zato što je to podravski izričaj, nego zato što ova uvećanica doslovno oslikava  njegov karakter! 

                                                                                              Stjepan Kos