četvrtak, 26. siječnja 2012.

O OGLASNIM PLOČAMA I JOŠ KOJEČEMU...

    Iako to tako ne izgleda, i u našoj se maloj sredini događaji izmjenjuju poprilično brzim slijedom pa tako ne mogu uvijek sve zabilježiti; ponekad mi se neka tema čini važnijom od one druge, ponekad jednostavno zbog svojih obveza ne stignem napraviti post, a poneka informacija niti ne dođe do mene. Eto, tako sam baš jutros primijetio da  uopće nisam pisao o novim oglasnim pločama u Demerju.
    Dakle, naše je Demerje jedno od rijetkih sela u širokoj okolici u kojem je problem oglašavanja sada gotovo u potpunosti riješen, te mještani više ne moraju različite obavijesti lijepiti po plotovima i banderama jer za to postoje lijepe oglasne ploče.
    Naime koncem prošle godine  uz tri već postojeće, postavljeno je još pet novih oglasnih ploča tako da sada imamo ukupno osam oglasnih ploča raspoređenih po „strateškim„ mjestima. Za ovu hvalevrijednu akciju zahvalnost dugujemo temeljnom ogranku HDZ-a Demerje i Tvornici parketa Ratković, kojima u ime svih mještana i ovom prilikom zahvaljujem na učinjenom.

Jedna od novih oglasnih ploča postavljena je na kržanju Topolja i Maljuga. Na kroviću možete vidjeti nečije inicijale, a o tome sam sve rekao u postu pod naslovom "Zapišavanje terena"

    Gore spomenuta uspješno provedena akcija dokaz je da se slogom i osobnim zalaganjem mnogo može polučiti na poboljšanju zajedničkog standarda, a kada takva nastojanja ne bi kočile besmislene političke podjele dalo bi se napraviti još puno, puno više. Jer politika i političke stranke ne bi smjele dijeliti Demerjane koji su tijekom svoje duge povijesti uvijek bili okrenuti prema sebi, i uvijek morali sami rješavati sve svoje egzistencijalne probleme. Malo više osjećaja pripadnosti i zajedništva ne bi nam svima skupa škodilo.
    Isto tako, bilo bi prelijepo kada bi se svi prema zajedničkoj imovini odnosili s dužnim uvažavanjem jer bi tada  neke danas prisutne negativnosti bile nezamislive. Naravno da ovdje prvenstveno mislim na uništavanje eksterijera demerskog doma i područne škole, ali ovaj puta posebno želim naglasiti uništavanje prometne signalizacije i ploča s imenima ulica. O ovim potonjima sam već pisao u postu „Zapišavanje terena“ od 22. kolovoza 2010., i tu nemam što posebno dodati. U međuvremenu su pripadnici mladih naraštaja našli novu zanimaciju: s unutarnje strane ruba prometnih znakova ubacuju petarde, koje onda svojim eksplozivni djelovanjem deformiraju lim, pa je danas teško naći neoštećen prometni znak u selu. Zato opet moram ponoviti da ovo nisu napravili niti vanzemaljci, niti djeca pridošla tko zna odakle. Ovo je djelo demerske djece, i svaki se od njihovih roditelja treba upitati jeli to učinilo moje dijete i što sam poduzeo/la da to spriječim.
    Što se pak tiče očuvanja demerskog doma, smatram da bi kvalitetan video nadzor riješio problem vanjske devastacije Doma jer kada bi neki roditelj bio prinuđen platiti štetu koju je njegov junior napravio, zasigurno bi se pobrinuo da se takvo što više ne ponovi. I to ne samo radi plaćanja štete.
    Svaki od nas sastavni je dio ove male i lijepe zajednice koju zovemo Demerjem, pa je zato svatko dužan pridonositi zajedničkom boljitku, kako onom materijalnom, tako i unapređivanju društvenih odnosa i svih drugih oblika djelovanja koji pridonose napretku sela odnosno zajednice.

    Nažalost, vrijeme u kojem živimo donijelo je u našu okolinu i neke druge društvene devijacije, pa vas tako  moram upozoriti na pojačan oprez i čuvanje vaše imovine jer su nakon nedavnih krađa u ulici D.Mateše i Cvetki, proteklog vikenda počinjene dvije nove provale: u subotu je provaljeno u kuću obitelji Gromović u ulici M.Bedeka 1, a u noći s nedjelje na ponedjeljak u jednu kuću u ulici Žužići (kod sv.Benedikta). Zato zaključavajte svoje kuće i stanove, te poslušajte sve upute koje u sprečavanju provala preporučuje policija. Posebnu pozornost posvetite zlatu i drugim plemenitim metalima, budući da su zbog njihovog enormnog poskupljenja upravo oni prvi na udaru kradljivaca.

ponedjeljak, 23. siječnja 2012.

MAJDAČKE KRČEVINE


      Majdačke krčevine, majdački opseki ili opseki u lazi,  tri su naziva koja su se nekada davno koristila za demerske posjede – livade okružene šumom, a koje se nalaze na sjeverozapadnoj strani Demerja, nedaleko od željezničke pruge Zagreb – Rijeka, dok bi danas rekli kako se nalaze nasuprot naplatnoj postaji Demerje. Međutim, ove livade odavno  više nisu livade, kao što nisu više ni u privatnom posjedu Demeraca. Naime cijelo je ovo područje koncem šezdesetih godina prošlog stoljeća eksproprirano za potrebe gradnje autoceste Zagreb – Karlovac, te je korišteno za iskopavanje šljunka.
         Davno je cesta izgrađena, šljunak odvezen, a na mjestu nekadanjih pitoresknih livada ostala  su jezera od eksploatacije šljunka, a jezera i njihov okoliš majka priroda je tijekom protekla četiri desetljeća  preoblikovala po svojim normama i ukusu. I opet je stvorila ljepotu, kojoj se danas tek rijetki dođu diviti, a među njima je svakako najmanje Demeraca. Čini se da ni ribiči nisu prečesti posjetitelji, makar je vidljiv uloženi trud u čišćenje staza oko jezera koje su tijekom zadnjih godina polako počele postajati neprohodnima. Kao zanimljivost navodim podatak da je u „Prostornom planu grada Zagreba“, pod oznakom R9 na ovom području predviđen sportsko  - rekreacioni sadržaj.
         Iznadprosječnu siječanjsku  toplinu nedjeljnog poslijepodneva iskoristio sam kako bi se pokušao prisjetiti gdje se nalazila livada moje obitelji, gdje sam kao dječak dolazio s roditeljima skupljati sijeno., pa eto s poštovanim čitateljstvom želim podijeliti nekoliko lijepih slikica:
Natpis na ulazu upućuje nas na to da se o jezerima brine neka meni nepoznata udruga

Najveće jezero obraslo trstikom (valjda je to trstika)

Kao da je krajobraz oduvjek ovakav...

Voda nije primamljiva za kupanje, vjerojatno zbog dugotrajne suše

Staze je netko počeo uređivati, najvjerojatnije udruga s natpisa

Voda ponegdje izgleda bistrije

Jedno od manjih jezera nažalost je krcato smećem

Carstvo trstike - jeli to doista trstika trebalo bi pitati teca Cinobera

Moj današnji asistent pozdravlja "Peru s pilane" s vrha lijine kuće

Prekrasno šumsko okružje

Na ovom okretištu možete parkirati auto, te dalje nastaviti pješice još par minuta.
         Nadam se kako sam vam dao malo volje za kratki izlet na koji možete komotno doći autom, i onda malo protegnuti noge.

     Nadopuna 28.siječnja 2012.

    Donju sliku dobio sam nakon objave posta, a ona svjedoči kakvih je ribljih primjeraka nekada bilo u Majdačkim krčevinama. Fotografija je snimljena 1990. u rujnu, a na njoj su (tada) mlada gospoda Željko Pogačić i Domagoj Ratković.
    G. Željko Pogačić ispričao mi je i zanimljivu priču o poribljavanju majdačkih jezera. Naime kada je došlo do pada vodostaja u nekadašnjem jezercu Grmje  (pretpostavljam zbog melioracijskih zahvata), mještani g.Ivan Majdak i Ivan Pogačić (sada pokojni) kako bi ribu koja je ostala u presahlom „Grmju“ spasili od ugibanja, u kantama su je prebacivali u tada još neporibljene majdačke šoderice.

  Jezerce „Grmje“ nalazilo se uz današnju ulicu Cvetki kod T-comove bazne stanice, a u potpunosti je zatrpano prilikom gradnje naplatne postaje Demerje.
Željko, Domagoj i kapitalac meni nepoznate vrste

nedjelja, 22. siječnja 2012.

REZULTATI REFERENDIMA U DEMERJU

     137  ZA                             157 PROTIV


subota, 21. siječnja 2012.

ODLUKA

         - koja to možda i nije.
         Sutra navodno odlučujemo o našoj sudbini, te sam gotovo siguran kakav će biti rezultat.
        Ipak pitam sve vas koji ćete sutra zaokružiti "DA" :
        Jeste li potpuno sigurni da Hrvatska neće na kraju završiti u ovakvoj uniji (slika dolje) ?

petak, 20. siječnja 2012.

KRIZA

    Moja dva prethodna posta nisu polučila očekivano zanimanje posjetitelja ovog bloga, čak je dapače posjećenost ponešto opala nakon njihove objave. Ni sam ne znam što bih mislio o tome, budući da sam bio uvjeren kako će ova „vruća“ tema izazvati barem poneki komentar ako već ne žustriju raspravu. No, izgleda da je posjetiteljstvu sve kristalno jasno, pak se onda neću više  zamarati upiranjem prsta u očigledne kvarnosti svijeta u kojem živimo; ljudi očigledno vole vjerovati u ono u što ih uvjere njihovi obožavani mediji, i isto tako obožavana oligarhija. Šteta je jedino što će posljedice svi jednako snositi. A onda će se krivci tražiti i na nebu i na zemlji…
    Za one koji misle kako potpuno razumiju prilike u današnjem svijetu, ili čak da znaju rješenja za suvremene financijsko -  političke boljke, prenosim jedno Ciceronovo razmišljanje iz 55. godine prije Krista:

 "Javne financije moraju biti zdrave,
budžet mora biti ujednačen,
javni dug mora biti smanjen,
moramo se boriti protiv arogancije državne administracije i istu kontrolirati,
pomoć drugim zemljama mora biti smanjena kako Rim ne bi bankrotirao,
narod mora naučiti raditi umjesto da živi od javne pomoći".

Pouka : KRIZA TRAJE SAMO 2065 GODINA ! Nazdravlje !

    Niti sam dobar poznavatelj Cicerona, niti sam provjeravao autentičnost ovdje  navedenih riječi ali ako je ovo točno, onda se već više od dvije tisuće godina ništa nije promijenilo! Osobito je i danas aktualna tvrdnja da narod mora naučiti raditi!
      Kako sam na početku posta rekao, neću se više baviti  temama koje vas očigledno ne zanimaju, a za one rijetke svojom glavom misleće čitatelje preporučam ovu poveznicu.

srijeda, 18. siječnja 2012.

KRAH GLOBALNOG SELA


          Pokušate li danas otvoriti stranice slobodne enciklopedije – Wikipedie na engleskom jeziku, naići ćete na obavijest da je usluga obustavljena na 24 sata. Ovaj je korak poduzet u znak protesta protiv prijedloga zakona o kojem upravo raspravlja američki parlament, a koji će, bude li izglasan, omogućiti dosad neviđenu i nezamislivu cenzuru interneta!
    Ne moram vam ponavljati kako svi ostali masovni mediji podliježu diktatu njihovih vlasnika, te šire informacije usmjerene na korist određenih međusobno povezanih interesnih grupacija koje nas vode prema globalnom uređenju skrojenom isključivo u svrhu ostvarenja njihovih financijskih interesa. Na putu ostvarenja njihovih ciljeva ispriječio se jedini donekle slobodni pronositelj informacija – internet, kojeg onda pokušavaju ograničiti za početak u Americi, a nastavak priče će vjerojatno uslijediti u drugim „demokratskim“ državama, te će ovaj „svijetli“ primjer zasigurno slijediti i EUropska unija.
          Ukoliko prođe predloženi zakon, te ga počnu slijediti i druge zemlje, biti će zaustavljen slobodan protok informacija, blogovi kao ovaj i slični  biti će  zabranjeni, a internetske će stranice po sadržaju postati identične dnevnim i drugim novinama.
          Naravno da ne možemo utjecati na događaje i donošenje zakona u „najvećoj demokraciji na svijetu“, ono što možemo učiniti je pokušati barem jednim malim korakom usporiti napredak neoliberalne globalizacije. Taj mali korak možete napraviti u nedjelju 22. siječnja 2012. tako da zaokružite NE na referendumu o pristupanju Republike Hrvatske EUropskoj uniji!
           Bilo bi mi osobito drago kada bi se o ovoj temi povela rasprava i u komentarima na ovaj post jer ne mogu vjerovati kako se svi posjetitelji  ovog bloga slažu s mojim mišljenjem te nemaju baš ništa  pametno za reći!?

nedjelja, 15. siječnja 2012.

Činjenice o EU, koje valja poznavati

  Prenosim s novapolitika.blog.hr

Piše : dr. sc. Zdeslav Hrepic
Činjenice o EU koje valja poznavati:

1. Hrvatskoj vladi je naređeno da se svih 35 potpisanih poglavlja drže u tajnosti i da nam nastave prodavati maglu do konačnog ulaska, pa sad pročitajte ISTINE koje su se Hrvatskoj dogodile, ili bi se dogodile ulaskom u Eu, pa će Vam biti jasno zašto ih hrvatska Vlada i hrvatski Predsjednik skrivaju od Vas.

2. Ulaskom u EU gubi se suverenitet, neovisnost i pravo na slobodu odlučivanja. Sve daljnje odluke su u stvari naredbe po volji Bruxellesa koje moraju biti izvršene, inače slijede kazne i sankcije!

3. Lisabonski ugovor ("ustav" eu) napisan je na nerazumljivih 2800 stranica koje nitko iz Vlade RH-e nije niti pročitao, jer su i sami priznali da nemaju prijevod Lisabonskog ugovora!

4. EU NIJE zastupnička demokracija. Političari u EU se sami biraju između sebe. Eu birokrati su sami sebi izglasali Lisabonski ugovor, bez pristanka svojih građana putem referenduma.

5. Vijeće ministara EU bezpogovorno potpisuje sve zakone koje im EU komisija (EU "vlada") daje na potpis i pečatiranje. (Priznali da su 2008. potpisali sve zakone, a samo 15% pročitali jer '*vjeruju'* Eu komisiji).

6. Predsjednik EU komisije sam odabire članove EU komisije! EU komisija sama bira predsjednika EU komisije!

7. Zakone za EU komisiju piše 3000 radnih skupina za koje nitko ne glasa i nitko ne zna tko su. Ispisano je već 100,000 stranica zakona preko kojih se građani polako privikavaju na novi robovlasnički i podanički sustav!

8. U EU možete glasati samo da bi izabrali zastupnike u EU parlamentu. Hrvatskoj je dopušteno samo 12 mjesta u EU parlamentu koji trenutno broji čak 784 zastupnika!

9. EU parlament nema prava veta na zakone. EU parlament samo diskutira o već donesenim zakonima.

10. Odluke poput rasprodaje svih hrvatskih nacionalnih bogatstava, naseljavanja Hrvatske, broja izbjeglica za prihvat, odlaganje radioaktivnog otpada, mogući uzgoj GMO kultura - će se donositi BEZ pristanka Hrvatske!

11. BBC već sada savjetuje cijeli svijet da razgrabi hrvatsku obalu i otoke!! Postoje planovi o naseljivanju 250.000 ljudi i to samo u Dalmaciji! Ulaskom u EU, Španjolska je naseljena s 5,5 milijuna useljenika, od čega samo 780.000 Rumunja, dok je Poljsku, nakon ulaska u EU, naselilo 60.000 Vijetnamaca. Tako će i Hrvatska dobiti nove stotine tisuća useljenika, pored 315.000 nezaposlenih Hrvata, gdje tzv. kukuriku koalicija već priprema teren za veliko useljavanje Hrvatske, dok s druge strane tjera Hrvate raditi vani !

12. Lisabonski ugovor propisuje da se bilo koji državljanin EU može kandidirati za lokalne jedinice uprave ili mjesto u vladi bilo koje države članice. S obzirom na planove naseljenja Hrvatske, vaše lokalne jedinice uprave ili gradonačelnik će biti birani iz redova stranaca koji će vas i brojčano nadjačati nakon poplave useljenika, a koja će uslijediti upravo zbog hrvatske sačuvane ljepote kakvu je EU sebi već odavno uništila i hrvatskog Jadrana, i službeno najljepšega od tridesetak mora na svijetu, koje bi takvom politikom useljenja stranaca postalo europsko, kada ne može biti hrvatsko. Ulazak u EU odgovara samo velikim članicama, ali ima katastrofalne posljedice na male. Hrvatska može biti prijatelj EU BEZ ulaska u EU! Da li EU to može ??

13. Hrvatska Vlada je potpisala ugovor o rasprodaji hrvatskih oranica i zemlje Europskoj uniji 7 godina nakon ulaska. Aneksom se hrvatska Vlada obvezala da EU može jednostrano i poništiti taj ugovor već nakon 3 godine! Ne zaboravite: riječ zemlja se često koristi u zamjenu za riječ država!

14. Eventualnim ulaskom Hrvatske u EU, NE otvaraju se nikakve nove mogućnosti izvoza hrvatskih proizvoda u EU, a koje već nisu ostvarene kroz "Sporazum o slobodnoj trgovini između Hrvatske i EU".

15. Eventualnim ulaskom u Europsku uniju bit će Vam zabranjeno zaposlenje u uniji slijedećih 7 godina, dok se danas tamo možete zaposliti odmah, naravno ako
nađete posla pored njihovih više od 30 milijuna nezaposlenih!

16. Prema Lisabonskom ugovoru, ako bi vaša tvrtka obavljala posao u EU, vaše plaće moraju biti hrvatske. Ukoliko želite studirati u EU, možete to i sada, ako vam roditelji to financijski mogu omogućiti.

17. Sada bi se plaćalo Bruxellesu putem izdvajanja: 50% prihoda od pdv-a + 50% prihoda od hrvatskih carina + godišnja članarina od 550 milijuna eura, što je ujedno i cijena Pelješkoga mosta kojega upravo Eu inače brani graditi, jer se navodno "ne uklapa u njihove vizure"

18. Eventualnim ulaskom Hrvatske u EU, hrvatski dug će enormno porasti. Primjer za to su države poput Portugala, Irske, Italije, Grčke, Španjolske koje Europska unija pogrdno naziva skraćenicom PIIGS (SVINJE), dok će izlazak iz EU značiti plaćanje do 30% jednogodišnjega proračuna

19. Ako je hrvatsko zakonodavstvo sada usklađeno s Eu zakonodavstvom, čemu onda ulaziti?

20. Omjer ravnopravnosti Hrvatske u Europskoj uniji kao i mogući njen utjecaj u EU : Europska unija (500 milijuna stanovnika) - Hrvatska (4,3 milijuna stanovnika)

http://www.youtube.com/watch?v=ggrydDqxmC4

subota, 14. siječnja 2012.

20. OBLJETNICA MEĐUNARODNOG PRIZNANJA RH

     Iako sutrašnji dan nije državni praznik on zato nema ništa manju važnost za Hrvatsku od njezinih drugih praznika koji slave značajne datume naše povijesti, budući da je na taj dan 1992. godine Republika Hrvatska međunarodno priznata od  dvanaest članica Europske unije, i da tim danom počinje njezina pravna egzistencija na međunarodnom planu. Naravno, onima koji to nisu proživjeli, teško je dočarati kakvo je oduševljenje vladalo Hrvatskom toga dana, a osobno mogu posvjedočiti kako je to bio jedan od najveselijih dana tijekom inače teškog razdoblja osamostaljivanja naše zemlje.
    Vijest o priznanju prvi je puta službeno objavljena u večernjem TV dnevniku HTV-a, nakon čega je cijeli Zagreb odjekivao od pucnjave iz „svih raspoloživih sredstava“. Na taj su način građani iskazivali svoje oduševljenje međunarodnim priznanjem Hrvatske, u to je vrijeme sve bilo pod oružjem tako da se ovakav oblik iskazivanja veselja tada nije smatrao neprimjerenim. Međutim oni koji su se zatekli na otvorenom nisu znali o čemu se radi pa su bili su dovedeni u nedoumicu: tako sam i sam zatekavši se na peronu zagrebačkog kolodvora zajedno s putnicima pobjegao u pothodnik koji povezuje perone, jer smo pomislili da je riječ o još jednom iznenadnom zračnom napadu jugosrpske tzv.JNA na Zagreb! Zabuna je trajala kratko jer su nas ubrzo kolege „motorolom“ obavijestili o čemu se radi. Nažalost, i dalje smo morali biti na oprezu jer su „lojalni“ stanari okolnih vojnih stanova svoje „oduševljenje“ međunarodnim priznanjem Hrvatske iskazivali pucnjavom po peronima, te je prava sreća što nije  propucan nitko od putnika ili osoblja.
    Danas, dvadeset godina poslije teško je povjerovati kako se nakon tako mukotrpnog izlaska iz jugoslavenske asocijacije Hrvatska nalazi pred ulaskom u novi brak, u novu asocijaciju. Ovoga puta najveću i najmoćniju do sada, u kojoj će predstavljati smiješno mali, beznačajni postotak, u kojoj neće biti u prilici na ništa utjecati niti o bilo čemu odlučivati, a od koje će koristi imati samo bezdušni političari koji je u nju izručuju. I nemojte poslije pitati tko je zato kriv.  Dio krivice snosi svatko od nas jer smo šutjeli dok su se kojekakvi antihrvatski likovi polako pod krinkom demokracije uvlačili u sve pore hrvatske Države. Krivi smo i što lako opraštamo i zaboravljamo, što nismo zahtijevali provedbu lustracije, i što smo vjerovali u nekakvo pomirenje.
    Sada je teško, bolje reći nemoguće ispraviti pogreške, i nema nam druge nego proći kroz katarzu zvanu EUropska unija i svega što će iz toga proslijediti. Možda hrvatski narod nakon ovog pročišćenja izađe zreliji i jači. Ako tada hrvatski narod još još bude postojao.

petak, 13. siječnja 2012.

Jedan dobar...

     
                                       ZAGOREC  (A MOŽE BITI I DEMEREC)

          Štef konačno nagovori mladu curu da sjedne u njegov auto i da odu na izlet u Trakošćan.

          Kad su stigli, oduševljeni prirodom i dvorcem, uhvati Štef curu za ruke i pogleda je duboko u oči.
          Djevojka je zadrhtala u radosnom iščekivanju, pocrveni od dragosti, a srce joj stade lupati k'o....
          Štef prošapće:

                  -  Nije mi lako, ali sad te ipak moram nešto pitati....!

         Djevojka će hitro sva u iščekivanju:

                  - Neka ti ne bude neugodno, slobodno pitaj.

          I .... Štef je upita:

                  - Buš dala kaj za benzin?!!!!!





srijeda, 11. siječnja 2012.

REFERENDUM O PRISTUPU HRVATSKE EU





              
                   Svi ovi likovi žele da se na        
            referendumu  izjasnite ZA EU !

                            Ako im vjerujete, tako i učinite!


ponedjeljak, 9. siječnja 2012.

BUKOVEC

    Eto, kako je zbog nesretnog gubitka 25 postova ovaj blog postao potpuno nezanimljiv poštovanom čitateljstvu, potrudio sam se napraviti jedan „terenski“ post, kako bi što prije povratio prijašnje stanje. Nezgodu s brisanjem postova tako ćemo prije zaboraviti, dakle blog ide dalje na istome mjestu, a zasada neće biti seljenja na blog.hr .

    Riječ iz naslova ovoga posta najvjerojatnije većini posjetitelja bloga ne znači puno, a oni mlađi i ne znaju kako  sjeverozapadnom međom Demerja teče jedan prekrasni potok koji se zove Bukovec. Dakle, potok Bukovec je granica između Demerje i Horvata u kojima i izvire, a ulijeva se u Lomnicu. Svojim vijugavim tijekom stvorio je mnoge potkovaste poluotoke i druge prekrasne forme, pa je prava šteta  što mnogi za njega i ne znaju. Ipak, dobro ga poznaju vlasnici privatnih šumskih parcela (privatne šume na donjoj karti obojene su smeđe) koje se naslanjaju na njegovu desnu obalu, a u vlasništvu Demeraca se nalaze najvjerojatnije još od agrarne reforme (ukidanja kmetstva).

Bukovec teče uz (smeđe obojano) privatne šume. Ostatak privatnih šuma obojen je roza bojom dok je plavom    bojom označena podržavljena šuma, nekadašnje vlasništvo Zemljišne zajednice Demerje, za čiji se povrat zalaže prošle godine osnovana Udruga zemljišne zajednice Demerje.

 Skupni naziv za privatne šume uz cestu Kupinečki Kraljevec - Horvati i potok Bukovec je Gornja šuma. Na slici je jedan od ulaza u Gornju šumu tj. ulaz na tzv.Srednju liniju. Nažalost, kao i uduž rečene ceste, ne nedostaje smeća, makar je stanje ponešto bolje od onog predratnog dok još nije bilo organiziranog odvoza po okolnim selima.
                                                                   Hrast lužnjak

 Tipičan krajobraz u Gornjoj šumi: mješovito bjelogorično raslinje, među kojim prevladavaju hrast i grab dok je bukva danas sve rjeđa. Unazad tridesetak godina ljepotu šume nadopunjavala je i vazdazelena obična borovica (Juniperus Communis L.), koja je nažalost iskorijenjena zbog pretjerane sječe.

                                             Bukovec se poput zmije probija između drveća

 Uz potok stanuje i teta Lija. Ovog puta ili nije bila kod kuće ili nije čula moje kucanje. Ipak, teta Lija vas sve lijepo pozdravlja!

                                                       Grabrova skulptura na obali

                                         ...i ništa manje lijepa hrastova skulptura

Zbog vrckavog i nestalnog toka Bukovca niti međe između parcela ne mogu  biti postojane. Tako je vrlo vjerojatno da se u vrijeme zadnje katastarske izmjere (1964.) obala nalazila na mjestu crveno-bijelog stupića.

 Iako je potok dobio ime po bukvi, ona je danas prilično malo zastupljena u Gornjoj šumi. Ovo je najveći i najstariji primjerak za kojeg znam, ako netko zna za stariju nek mi javi. Kao što vidite 1956. netko je urezao potpis.
                                                         Grandiozna krošnja stare bukve

                                          Jedna od prelijepih "potkova" koje tvori Bukovec

                                                       Drveće se ogleda u u bistrini potoka

 Demerski "slapovi". Kako bih snimio ovaj prizor morao sam zagaziti u sredinu potoka, što i nije bilo posebno zahtjevno jer je zbog dugotrajne suše vodostaj nizak.

                                                                    Još jedna "umjetnina"

                                        I tako Bukovec vijuga do svojeg utoka u Lomnicu.

 S produbljivanjem ekonomske krize Gornja šuma biva sve rjeđom: trupci se po ne baš bog zna kakvoj cijeni prodaju, a ostatak služi vlasnicima za ogrjev.

                 Na povratku kući malo sam skrenuo ne bi li se divio pogledu s Štrpeta...

 ... i najljepšem pogledu iz Starjaka. Slika je malko približena, a radi lakšeg snalaženja  zaokružih tri ključne točke: 1.starački dom u Brezovici, 2.silos u H.Leskovcu i 3. crkva Uznesenja Marijina u Golom bregu


                     Pozdrav od Demka!