utorak, 22. veljače 2011.

LOPOVLUK NAŠ SVAGDAŠNJI


      Tijekom višestoljetne povijesti naše je lijepo Demerje u prometnom smislu bilo prilično izolirano naselje: jedina važnija, danas bi rekli županijska, cesta prolazila je sjevernim do unazad stotinjak godina gotovo nenaseljenim dijelom sela tj. današnjom Gornjodemerskom ulicom.
      Zahvaljujući takvome položaju život u naselju tekao je mirno i staloženo, neizložen prevelikim vanjskim utjecajima, boreći se tek sa sitnim kvarnostima ljudske osobnosti. Imovinski delikti su tako bili svodljivi na sporadično „kokošarenje“, tako da su mnogi mještani kuće i gospodarske zgrade tek ovlaš zaključavali; toliko da se zna kako nikoga nema doma.
      No, niti jedna idila ne traje zauvijek, pa su se tako i okolnosti na koje smo navikli u posljednje vrijeme promijenile. S nevjericom sam tako zadnjih godina slušao priče o krađama i provalama u Demerju, pokušavajući naći nekakvo razumno objašnjenje, sve dok se na vlastitoj koži nisam uvjerio u njihovu istinitost.
     Naime, prije nekoliko tjedana, lopov je iskoristio odsutnost ukućana i napravio brzinsku „inventuru“ moje kuće, bazirajući se uglavnom na hranu. Usput je očistio priručnu „blagajnu“ moje majke, olakšavši je za 200 kuna.
      Nažalost ovo nije kraj priče: u noći 8./9. veljače 2011., drski i bešćutni tat okuražen činjenicom da sam se tada nalazio u bolnici, presjekao je žičanu ogradu na stražnjoj strani dvorišta i napravio „inventuru“ u gospodarskim zgradama, posvetivši posebnu pozornost starom kredencu u garaži, gdje inače držim alat i slične stvari. Srećom, izrod je bio probirljiv, tako da koliko sam do sada uspio primijetiti, šteta ne prelazi stotinjak eura.
      I tako je eto završila demerska idila s početka ovog posta. Ne preostaje mi drugo već preporučiti vam uvođenje pojačanih mjera zaštite i osiguranja vaše imovine, a posebno vas upozoravam da vaše kuće i druge zgrade nikada ne ostavljate otključane !
Nadajmo se ovakvom završetku priče...

                     Pozdrav od Demka!

subota, 19. veljače 2011.

VJESNICI PROLJEĆA

      Već i sam naslov ovog posta budi sjećanje na djetinjstvo, na davno zaboravljene mirise prvog proljetnog cvijeća, školskih zadaća na temu proljeća i bezbrižnost odrastanja bez svih današnjih čuda tehnike i udobnosti.
     Iako se još nisam sasvim oporavio od nedavne bolesti, sunce koje se danas stidljivo probijalo kroz oblake izmamilo me je u šetnju, pa sam tako odlučio proći stazama svog djetinjstva i obići staništa divljih proljetnica kojima smo se kao djeca silno radovali. Nadam se da ću možda ovim putem nekom današnjem demerskom djetetu približiti djelić radosti koju pruža neposredni susret s iskonskom prirodom i vjesnicima proljeća kao nijemim svjedocima od Kreatora usađene neprekidne i neumitne mijene.

Obična lijeska

 Iako nikada nije spomenuta kao vjesnik proljeća, obična ili divlja lijeska (Corylus avellana) biljka je čiji ciklus svakako kreće najranije. Tako nas koji puta već na samom početku veljače mogu obradovati prekrasne rese, a ove na današnjoj fotografiji su u punom cvatu. Ako je suditi po broju i veličini resa ove nas godine očekuje obilje lješnjaka.


Vrba - cica maca

     Sjedeća biljka koja nam u tmurnim kasnozimskim danima budi nadu novoga buđenja je vrba iva (Salix caprea), koja je zbog svojih cvjetova tzv.maca u narodu poznata kao cica maca.


Šafrani tek stidlivo proviruju. Njihovo vrijeme tek dolazi...

Šafran (Crocus sativus L.) livadna je biljka ali ga isto tako nalazimo na rubovima šuma, a jedno od lokalnih staništa je i Kuftinčev gaj. U demerskom izričaju dolazi pod imenom podlesek. Pripada porodici perunika.

Zvončić ili drjemovac

    
 Najljepši i najistaknutiji proljetni cvijet našeg kraja je drijemovac ili zvončić (Leucojum vernum L.), koji su naše bake i majke netočno zvale visibabom. Ova lukovičasta biljka obitava na plavnim staništima bjelogoričnih šuma, a zbog svoje rijetkosti i osjetljivosti zakonom je zaštićena. Kod nas u Demerju, nedaleko od naplatnih kućica, u predjelu zvanom Rakita jedno je od većih staništa ove prelijepe biljke osebujnoga mirisa.    

S dolaskom toplijih dana brojnost cvjetova će se povećavati. Ovo su tek prve naznake buduće obilne cvatnje od koje će se sva Rakita zabijeliti


     Eto, posjetio sam i uslikao najranije domaće navjestitelje buđenja prirode, a s toplijim danima rasti će i broj procvjetalih vrsta. Tako ćemo uskoro moći uživati u opojnom mirisu ljubičica, procvjetati će i voćke, zamirisati jorgovani… Nadam se da sam vam ovim postom probudio želju za odlaskom u prirodu !

                        Pozdrav od Demka!






srijeda, 16. veljače 2011.

ISTINA

     Za sveobuhvatno i realno sagledavanje suvremenih društvenih i političko-ekonomskih zbivanja, kako domaćih tako i onih globalnih, svakako nije dovoljno informacije crpiti samo iz novina, radija ili televizije. Općepoznato je da iza ovih masovnih medija gotovu u pravilu stoje vlasnici kao predstavnici određenih interesnih skupina, ter nam serviraju istinu kakva njima odgovara i tako kroz dulji vremenski period oblikuju javno mišljenje.
     Informacije koje kolaju internetom kao „mrežom svih mreža“ za sada su još izuzete od ove svojevrsne cenzure, pa tako imamo mogućnost realnijeg sagledavanja stanja u zemlji i svijetu, a da je to doista tako dokazuju svježi primjeri iz trusnih arapskih zemalja gdje su pojedini režimi čak pribjegavali isključivanju interneta. Naravno, ne tvrdim da i kod prihvaćanja informacija iz ovoga izvora ne treba biti kritičan, naprotiv svugdje se i uvijek moramo služiti od Stvoritelja primljenim darom: prosudbom.
     Da ne duljim, ovaj put vas molim da odvojite desetak minuta svoga vremena i svakako do kraja pročitate post koji ćete otvoriti kad kliknete na donji link:

                 http://www.svjetlost-online.com/kresimir-misak/
          (preporuka se odnosi na post "KORPORATISTI I GRUNTOVČANI" od 11.veljače 2011.)



                           Pozdrav od Demka!

nedjelja, 13. veljače 2011.

TIČEKI SE ŽENIJU

     Iako je 14. veljače, Valentinovo odnosno Dan zaljubljenih u novije vrijeme postao uglavnom potrošački praznik, on se na određen način obilježavao i u prošlosti našega kraja. Sjećam se kako su na taj dan stariji djeci govorili da se „denes tičeki ženiju i nek idemo u trnac pod slive i pod živicu pogledati je li kaj ostalo od njihove svadbe“. Imućniji bi roditelji ispod voćaka prije ostavili nekakav darak, siromašniji pak pokoji bombon ili još češće ništa.
     Spomenutu ptičju svadbu možemo tumačiti na dva načina: kalendarski Valentinovo pada uoči Korizme, kada je obično bilo najviše svadbi budući da bučno svadbovanje nije bilo dopušteno za trajanja korizme, čega se iskreni vjernici i danas pridržavaju; s druge pak strane „ptičja svadba“ može simbolizirati buđenje prirode tj. novi životni ciklus početak kojega najavljuju „vesela“ događanja u grmlju i krošnjama

    Na kraju, svima koji su zaljubljeni, koji su to bili i onima koji će se tek zaljubiti, želim SRETNO VALENTINOVO uz ove lijepe misli Sv.Augustina o ljubavi:
                                     "Ako šutiš - šuti iz ljubavi;
                                    ako govoriš - govori iz ljubavi;
                                 ako opominješ - opominji iz ljubavi;
                                  ako opraštaš - opraštaj iz ljubavi."
"U mjeri u kojoj ljubav u tebi raste, raste i tvoja ljepota, jer ljubav je ljepota duše."


               Pozdrav od Demka!

četvrtak, 10. veljače 2011.

Pauza zbog bolesti

     Dragi moji, hvala vam što ste posjećivali ovaj blog i za vrijeme mojeg kraćeg izbivanja. Eto, danas sam izašao iz bolnice, polako se oporavljam, tako da uskoro možete očekivati novi post. Molim vas za još samo malo strpljenja.


             Pozdrav od Demka!

utorak, 1. veljače 2011.

BLAGDAN SVJETLA

SVIJEĆNICA


     Svijećnica ili Prikazanje Gospodinovo u Hramu je kršćanski blagdan. Slavi se 2. veljače.
     Blagdanom se slavi događaj iz Isusova djetinjstva, kada su, prema Mojsijevu Zakonu, Josip i Marija donijeli Isusa u Hram u Jeruzalemu, da ga, kao prvorođenca, obredno prikažu Bogu. Preko Mojsija, Bog je Izraelcima, dao propis, da 40. dan nakon poroda svećenici u Hramu moraju blagosloviti rodilju. Roditelji su za uzvrat, dali janje mlađe od godine dana ili mladu golubicu. Isusovo prikazanje u Hramu, prorekao je u Starom zavjetu prorok Malahija: „I doći će iznenada u Hram svoj Gospod kojega vi tražite i anđeo Saveza koga žudite“ (Mal 3, 1). U stilu Isusova skrovita djetinjstva, obred je prošao jednostavno i nenapadno. U Hramu se zatekao starac Šimun, koji je Isusa primio u naručje i prepoznao ga kao Mesiju, a Mariji je prorekao, da će mnogo patiti, riječima: „Mač boli, probost će ti dušu.” Proročica Ana je također bila tada u Hramu i uputila je molitve i zahvale Bogu.
     Na ovaj blagdan, blagoslivljaju se svijeće, koje će se kasnije koristiti u obredima krštenja, tijelovskim procesijama i drugim prigodama. U Dalmaciji, ovaj se blagdan zove Kandelorum, a u Slavoniji Svitlomarinje.
     Prikazanje Gospodinovo u Hramu četvrto je otajstvo radosne krunice.
                                                               izvor: wikipedija
                    
     Uobičajeno pitanje koje su si naši stari zimi međusobno postavljali: „A kak si z drvima?“, naročito je bilo aktualno 2. veljače na Svijećnicu ili Prikazanje Gospodinovo jer se taj dan uzimao za polovicu zime pa je tada u kući moralo biti pola svega potrebitog za prezimljavanje: hrane (krumpira, repe, kiselog zelja, brašna i dr.), hrane za stoku (sijena,slame, kukuruza, zobi, ječma) i naravno drva za ogrjev.

     Do blagdana Prikazanja Gospodinovog obično bi zima već svakome dobrano dodijala ter se nastojalo predviđati koliko će još trajati. Tako se govorilo: „Na Svećnicu jažbec (jazavac) zijde van iz jazbine i gledi kakvo je vreme, ak je vedro još se gliblje (dublje) zakopa a ak je oblačno i grdo samo si pri vanjki (izlazu) još malo prilegne.“ To znači, ako je na Svijećnicu vedro slijedi još jača zima a ako je ružno zima će uskoro popustiti.
                      
                     Pozdrav od Demka!