ponedjeljak, 23. travnja 2012.

HODOČAŠĆE


KUD Orač Demerje

organizira odlazak na komemoraciju žrtvama
Bleiburške tragedije i Križnog puta 1945. na

Bleiburg 12. 05. 2012.

Program komemoracije:
  10:00 odlazak pješke od mjesta parkiranja  autobusa kod spomenika do groblja u selu Unterloibach – prema osobnoj želji
- 11:00 molitva (odrješenje) kod hrvatskog groba na groblju u Unterloibachu
- 11:20 polazak procesije od groba prema mjestu održavanja središnjeg dijela komemoracije kod spomenika
- 12:00 središnji dio komemoracije: pozdravni govori, molitva za žrtve Bleiburške tragedije islamske vjeroispovijedi, Sveta misa i polaganje vijenaca

Sudionici komemoracije moraju imati važeću putovnicu.

Cijena autobusne karte 70 kuna.

Polazak autobusa ispred doma u Demerju 12. 05. u 05:30. Povratak u Demerje predvečer.

Postoji mogućnost organiziranog ručka – prema dogovoru.

Prijave do 30. 04. 2012. na broj 098/ 95 62 068 (Zdenko)




ZELENI JURAJ


         Možda je već netko zlurado pomislio kako sam zaboravio na imendan našeg starog  župnog zaštitnika. Nisam zaboravio ali sinoćnji vremenski uvjeti baš nisu bili pogodni za paljenje krijesa, pa sam i post ostavio za danas. Hladno i vjetrovito vrijeme nije neobično za ovo doba godine, a to potvrđuju i ove izreke koje je prikupio doajen hrvatske meteorologije  mr. Milan Sijerković:
                    
            Nema proljeća do Jurjeva dana, ni ljeta do svetog Petra. (sv. Juraj 23.4., sv. Petar 29.6.)
            Ne baci kabanice do Jurjeva dana, a halje do Ivanje. (rođenje sv. Ivana Krstitelja 24.6.)
            Jurij potkuri.
            Jurjevska kiša ne ogladni svijeta. (Važnost kiše za razvoj raslinja.)
            Saka kapla jurjovske rose zlata vredi.

        A kako je ovo ipak prvenstveno demerski blog, dodajmo i jednu uzrečicu naših starih:

                   Jurjevska kišica sirote hrani!“




nedjelja, 22. travnja 2012.

DAN ZEMLJE


Dan planete Zemlje, 22. travanj, jedan je od mnogih novodogovorenih datuma kojima se nešto obilježava, čak možemo reći kako živimo u nekim prigodničarskim vremenima – jedan dan u godini nečega se sjetimo, malo lamentiramo o tome, političari se isposlikavaju, a  onda ostalih 364 dana „vozimo“ po starom. Međutim, današnji bi dan ipak morao nosi jednu drugačiju ne samo poruku nego zadaću, zadaću koji bi svaki stanovnik majke Zemlje trebao imati na pameti cijele godine, svih 365 dana.
Jer, kao što se svatko kao pojedinac rado sjeti svoje roditeljice, tako  i mi svi kao čovječanstvo moramo voditi računa o Zemlji, našoj zajedničkoj majci bez koje nam nema opstanka. A baš sada, za života ovog naraštaja na vidjelo izlaze grijesi naših otaca i djedova prema Planeti na kojoj obitavamo, grijesi kojih se ni danas mnogi ne odriču. Poradi čovjekove pohlepe i komoditeta svjedoci smo nestanka stotina biljnih i životinjskih vrsta, tisuća i tisuća kvadratnih kilometara šuma, klimatskih promjena, smanjenja gotovo svih prirodnih resursa. U utrci za zaradom zagađene su rijeke i jezera, mora i oceani, tlo i podzemlje, smanjene su zalihe pitke vode. Miješanjem tzv. nauke u Božje procese promijenjeni su mnogi biljni i životinjski organizmi, čime je u pitanje dovedena i sama opstojnost ljudske vrste kakvu danas poznajemo. Ovo je tek mali sažetak našeg  grješnog djelovanja prema Zemlji, mali ali dovoljan da nas natjera na razmišljanje.
Jasno je kako nitko kao jedinka ne može popraviti pogrješke činjene generacijama ali svakom Zemljaninu mora biti jasno da baš on (i ja,  i vi) odmah i sada mora početi drugačije razmišljati i djelovati, ukratko moramo odmah početi čuvati i štititi našu jedinu ZEMLJU!
Svako djelovanje naravno počinje na lokalnoj razini. Tako imamo priliku poboljšati prilike u našoj neposrednoj okolini, a o čemu je „Zdemko“ nedavno pisao na ovome blogu u postu pod naslovom „Demerska sramota“. Tu vidim priliku za nadmetanje raznih demerskih opcija i frakcija: umjesto praznog pametovanja neka se nadmeću tko će očistiti više šumskih smetlišta. Isto tako mogu se natjecati ogranak koje stranke će posaditi više cvijeća ili na neki drugi način pridonijeti poboljšanju izgleda sela.




nedjelja, 8. travnja 2012.

USKRSNUO JE!


1. Korinćanima 15 

50 Ali ovo kažem, braćo: tijelo i krv ne mogu naslijediti kraljevstvo Božje, niti raspadljivost nasljeđuje neraspadljivost. 51 Evo, govorim vam svetu tajnu: Nećemo svi spavati u smrtnome snu, ali svi ćemo se preobraziti, 52 u jednom trenutku, u tren oka, na zvuk posljednje trube. Jer truba će zatrubiti i mrtvi će uskrsnuti neraspadljivi, i mi ćemo se preobraziti. 53 Jer ovo raspadljivo mora se obući u neraspadljivost i ovo smrtno mora se obući u besmrtnost. 54 A kad se ovo raspadljivo obuče u neraspadljivost i ovo smrtno obuče u besmrtnost, tada će se obistiniti riječi koje su napisane: “Smrt je uništena zauvijek.” 55 “Smrti, gdje je pobjeda tvoja? Smrti, gdje je žalac tvoj?” 56 Žalac što uzrokuje smrt je grijeh, ali snaga grijeha leži u Zakonu. 57 Ali hvala Bogu što nam daje pobjedu po našemu Gospodinu Isusu Kristu!

58 Zato, braćo moja ljubljena, budite postojani, nepokolebljivi, uvijek zaokupljeni djelom Gospodinovim, znajući da vaš trud u Gospodinu nije uzaludan.

 
Svim posjetiteljima bloga „Sveti Petar Demerje“, njihovim obiteljima, kao i svim dobrim ljudima želim

                                         SRETAN  USKRS  !

                                        

Pozdrav od Demka!

petak, 6. travnja 2012.

VELIKI PETAK


1 Kor 11

23Doista, ja od Gospodina primih što vama predadoh: Gospodin Isus one noći kad bijaše predan uze kruh, 24zahvalivši razlomi i reče: "Ovo je tijelo moje - za vas. Ovo činite meni na spomen." 25Tako i čašu po večeri govoreći: "Ova čaša novi je Savez u mojoj krvi. Ovo činite kad god pijete, meni na spomen." 26Doista, kad god jedete ovaj kruh i pijete čašu, smrt Gospodnju navješćujete dok on ne dođe. 


                 (http://sion.hr/hr_HR/blog/17/Poucne-price/115/Nositi-kriz-i-ne-posustati!-%28strip%29.html)
 
         Na veliki petak prisjećamo se najveće ljudske pogreške u cijeloj povijesti: toga su dana razapevši Ga na križ ljudi ubili samog Boga!
         Naravno da to bez njegova pristanka, ili možemo reći plana,  ne bi bilo moguće; sin je Gospodnji sam pristao oćutiti najveću čovjekovu muku i tako otkupiti sva naša posrtanja i pogrješke. Njegov je križ  postao i simbol, i istoznačnica svih naših osobnih križeva. A  kako nam je naše križeve prečesto teško nositi, zasigurno bi nam njihovo nošenje olakšalo češće promišljanje o težini Kristova križa, jer Njegov križ sačinjava zbroj svih naših križeva!
         Kada nam se naši osobni križevi čine preteškima uvijek zaboravljamo nešto vrlo bitno: Isus se nije opirao svome križu, nije ga smatrao ni prevelikim niti preteškim. Jednostavno se prepustio Očevoj volji i otrpio ono što je bila Njegova volja. Stoga nam ni naši križevi neće biti ništa lakši budemo li se na njih žalili i jadikovali. Svaki je naš križ skrojen po nama, „dizajniran“ po našoj mjeri, i nije pretežak ukoliko ga nosimo s ljubavlju.

         Ovaj post posvećujem jednom vjernom čitatelju čiji je križ poprilično veći od većine drugih.

         Pozdrav od Demka!

ponedjeljak, 2. travnja 2012.

SLOŽNI GRAĐANI U STANJU SU PREVRNUTI SVIJET NAGLAVAČKE

                        

 

'Kad na izbore izađe deset ljudi i banke propadnu, Hrvatska će ozdraviti'




          Znam da volite, dapače obožavate kratke tekstove. Ali neće vas ubiti ako pročitate ovaj ne baš predugački tekst. Zanimljiv je i otvara neka druga gledišta, različita od onih s kakvima se susrećete u masovnim medijima, zato vas molim da pročitate cijeli tekst
Izvor:
http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/kad_na_izbore_izade_deset_ljudi_i_banke_propadnu_hrvatska_ce_ozdraviti/600240.html

Autor : Damir Kramarić – razgovor s Krešimirom Mišakom

Islanđani su odbili sanirati dug, pustili su banke da propadnu, nakon čega su se oporavili od najvećeg gospodarskog sloma u povijesti – ističe Krešimir Mišak, uz napomenu da je islandski primjer dragocjen zato što bi i sve ostale zemlje mogle učiniti isto što i Islanđani.
Nove ideje su najgora noćna mora za vladajuće elite
- Alternativa lošem grčkom primjeru postoji, no o tome glavni mediji uglavnom ne pišu. Tako primjerice o Islandu koji je na jednostavan način izbjegao bankrot više nigdje ne možete pročitati ni slova. Činjenica je, međutim, da su o Islandu izvještavali doslovce svi velike svjetski mediji sve dok im je prijetio gospodarstveni i financijski kolaps kakvog svijet nije vidio. Čim su spasili glavu, uslijedila je šutnja. Dobra vijest je dakle napoželjna vijest, jer bi iz dobre vijesti mogla niknuti nova ideja, a nove ideje su najgora noćna mora za vladajuće elite. Tako se ni kod nas ne piše da je Hrvatska zadužena puno manje nego većina europskih zemalja. Vijest da je Hrvatska dužna 65 posto vrijednosti vlastitog BDP-a, dok je većina europskih zemalja zadužena i više od 100 posto BDP-a, ni u Hrvatskoj nije dobrodošla. No, ionako se radi o nečemu što se planira brzo promijeniti. Kako sve mjere sanacije nigdje nisu urodile plodom, neće ni kod nas. A sve dok je tako, jasno je da je na djelu skrivena namjera - urota, a ne tek slučajni spoj negativnih okolnosti i nepsosobnosti, kako se to obično predstavlja. Da bi se stanje promijenilo potreban je radikalan zaokret, neki potpuno drugačiji pogled na stvari od ovog koji se nameće – smatra Krešo Mišak, popularni bloger i voditelj emisije Na rubu znanosti, s kojim smo razgovarali o sve prisutnijoj i sve prepoznatljivijoj svjetskoj zavjeri i njezinim autorima, koji se više ni ne trude djelovati u tajnosti...
Složni građani u stanju su prevrnuti svijet naglavačke
- Za razliku od drugih zaduženih naroda, Islanđani su odbili sanirati dug te su pustili da banke propadnu. No to nije prošlo tek tako. Njihov je premijer isprva tražio da građani saniraju banke govoreći im da nemaju drugog izbora. No Islanđani su danima izlazili na ulice i protestirali protiv takve politike, sve dok nisu izborili referendum. Tada su odlučili pustiti banke da propadnu, a premijeru su kasnije sudili zbog nesavjesnog rada. U međuvremenu su se oporavili od najvećeg gospodarskog sloma u povijesti, što u većini medija ni kratkom viješću nije zabilježeno – ističe Mišak uz napomenu da je islandski primjer dragocjen upravo zato što bi i sve ostale zemlje mogle učiniti isto što i Islanđani.
Okupacija stavova i uvjerenja ključna je poluga moći
- Ako je planet kavez u kojem je većini namijenjena uloga robova, očito je da se problem ne može riješiti na razini na kojoj je stvoren. Zato je potreban radikalan zaokret. Kako ga provesti? Prije svega nesuradnjom sa sustavom i s onima koji su problem stvorili, odnosno nedopuštanjem da isti ti okupiraju naše stavove i uvjerenja. Okupacija stavova i uvjerenja ljudi je ključna poluga moći. Na taj način ljudi za nametnute stavove i uvjerenja, koji su uglavnom neistiniti, misle da su njihovi vlastiti. Potom, na temelju tih zapravo tuđih stavova daju pristanak (ponekad prešutni) da se implementiraju određene mjere, od kojih im sve do jedne ne idu u prilog. Znači veliko spremanje svijeta mora početi u vlastitoj glavi. Potom se može preliti na beskonačno puno svakodnevnih situacija. Ako ti je šira slika jasna, onda ćeš lako birati smjer na malim križanjima. Recimo, banalan primjer, možeš maknuti posrednike i neposredno trgovati. Sir, mlijeko i grincajg kupiti od kumice na placu, a ne od prekupaca ili u trgovačkom centru. Može se iz banke povući sav svoj novac i ne dozvoliti banci da njime raspolažu i da na temelju sto kuna tvoje štednje izdaje tisuću kuna kredita nekom drugom, tog u biti nepostojećeg novca na koji će ubirati kamatu i ponekad sasvim opipljive nekretnine. Najjednostavnije, može se ignorirati izbore te tako političarima oduzeti svu moć koju imaju. Jer kada bi tri milijuna Hrvata cijelom sustavu okrenulo leđa, političari više ne bi mogli govoriti da rasprodaju resurse i skupo se zadužuju za naše dobro. Zamislite da na izbore izađe svega deset ljudi: tko bi tada mogao vladati u ime građana? Danas, međutim, imamo situaciju da dvjestotinjak saborskih zastupnika i članova Vlade odlučuje o svemu, a da milijuni građana s tim nemaju baš nikakve veze – ističe Mišak te dodaje da je i sam godinama s velikom nadom izlazio na izbore, glasovao za lijeve, srednje i desne, sve dok nije shvatio da se smjenom vlasti u društvu baš ništa ne mijenja.
'Ne gledajte televiziju i izbjegavajte posrednike među ljudima'
Ignorirajući televiziju i druge masovne medije, čovjek bi se brzo očistio od okupacije stavova i uvjerenja, nakon čega bi zaključke mogao donositi potpuno nezavisno. Tada bi vjerojatno puno lakše prihvatio mogućnost da ljudi i danas, kao nekad, mogu između sebe bez posrednika razmjenjivati razna dobra. Rajčicu za krumpir, šljive za jabuke, kukuruz za pšenicu. Osim toga, na svijetu postoji puno pokreta alternativnih valuta, znači inovativnih vrsta novca koji služi onome čemu novac i treba služiti - za razmjenu energije - a da pri tom ne predstavlja dug od samog puštanja u opticaj. Valja tu ispričati priču jednog američkog seljaka kojemu banke uslijed krize nisu htjele izdati kredit, pa se revoltiran obratio susjedima. Zamolio ih je da unaprijed plate po deset kilograma krumpira te se obavezao da će im, kad krumpir dozrije, umjesto deset izručiti po dvanaest kilograma za istu cijenu. Ljudi su pristali, pa su na kraju svi bili zadovoljni. U vrijeme krize mnogi su počeli međusobno izmjenjivati i rad, recimo kroz alternativni sustav zvan 'Hours', tako što je, primjerice, pekar mijenjao tri radna sata s vrtlarom, koji je pak svoja tri radna sata 'istrgovao' s nekim informatičarem, restoranom ili wellness-centrom, pri čemu im nikakav drugi novac nije bio potreban. Usred krize u rijetke se medije probila i priča iz jednog gradića u Engleskoj gdje su lokalne vlasti u dogovoru sa stanovništvom odlučile umjesto cvijeća na svim zelenim površinama saditi povrće. Plodove su u ljeto i jesen ubirali svi koji su htjeli i morali – ističe Mišak, koji potom primjećuje da je neka zanimljiva razmišljanja čuo od čovjeka kojega je dobar dio javnosti, odnosno medija, iz nekog razloga omalovažavao i ismijavao.
Dobre ideje Ivana Pernara
Slušao sam Ivana Pernara koji je zaključio da Hrvatska narodna banka nema ulogu središnje banke nego je zapravo jedna velika mjenjačnica novca. Ona ne financira hrvatsku proizvodnju, već samo eure pretvara u kune i obratno. Država se zbog toga zadužuje kod privatnih banaka, a čim se zaduži već je dodatno dužna iznos kamata na kredit. Na taj način država nikad neće moći vratiti dug već će se samo nastaviti još više zaduživati, kako bi mogla vraćati sve veće dugove. Tako se i ulazi u dužničko ropstvo. Da se to ne bi dogodilo, Pernar je predložio da HNB prvo ukine valutnu klauzulu (tada bi recimo 200 eura rate postalo 1500 kuna rate) pa tek onda devalvira kunu pustivši veliku količinu novca u opticaj. Tako bi, recimo, plaća od petsto eura umjesto tri i pol tisuće kuna postala sedam tisuća kuna, a kredit bi i dalje bio 1500 kuna. Kredit bi bilo lako plaćati, izvoz bi dobio vjetar u jedra, ljudi bi imali više novca pa bi porasla potražnja, a ne bi se dogodio tragični scenarij koji svi imamo u glavi kad se spomene devalvacija kune, a koji proizlazi iz činjenice da je većina kredita dignuta u stranim valutama. Što je također glupo, kad svi dobivamo plaće u kunama, kad u dućanima kupujemo za kune - zašto bi se uopće davali krediti u drugim valutama, pa se onda rata mijena u skladu s promjenama tečaja, što se pokazalo kao katastrofa u slučaju švicarskog franka - kaže autor bloga 'Preko ruba znanosti'.
Kad bi Rohatinski tiskao kune, banke bi popušile, a građani profitirali
- Ne kažem da je gore navedeni scenarij jedini moguć, čak ne tvrdim niti da je nužno dobar ili da nema boljeg, ali mi se zdravorazumski čini u najmanju ruku kao ideja vrijedna razmatranja i javne rasprave, a ne ignoriranja. Ali ne, u novinama ćete samo naći pohvale kako HNB uporno brani tečaj kune svim sredstvima i bez obzira na posljedice. No, kad bi bilo prema gornjem scenariju, kad bi Hrvatska narodna banka otisnula novac i tako pokrila deficit, građanima bi bilo lakše, ali banke bi svakako 'popušile'. O takvim se idejama ne raspravlja pa nikad nećemo saznati 'što bi bilo kad bi bilo' jer naši guverneri ionako štite prije svega interese banaka, a ne građana ili države, zbog čega su, vjerujem, i Škreb i Rohatinski bili nagrađivani kao najbolji guverneri narodnih banaka od svojih svjetskih kolega. Mislim da je prvi čak nastavio raditi za Svjetsku banku, ako se ne varam, u Albaniji. Ne vjerujem da su im bankarske strukture te nagrade dale zato jer su štitili interese naroda, prije zato što su dosljedno provodili politiku bankarske oligarhije – primjećuje Mišak te zaključuje da ljudi i naizgled nerješive probleme kvalitetno riješe onog trenutka kada počnu kreativno razmišljati i ne slušati one koji im uporno govore da postoji samo jedan put koji 'nema alternative'.
                                                                                           ilustracije preuzete s interneta

nedjelja, 1. travnja 2012.

SNJEŽNA CVJETNICA


         Poznato je kako vremenske prilike nisu uvijek u skladu s godišnjim dobima. Zabilježena su mnoga odstupanja od karakterističnih prilika za određeno razdoblje, snijeg je npr. ponekad padao čak i u svibnju. Stoga nas jutrošnji snijeg ne treba ni čuditi, niti zabrinjavati, njegova je posebnost samo u tome što je pao na Cvjetnicu. Moram priznati kako se ne sjećam da bi se to dogodilo u mojih pedeset i kusur proljeća, pa zato ovih nekoliko fotografija neka bude podsjetnik na ovogodišnju „bijelu“Cvjetnicu.

Demerje na snježnu Cvjetnicu

Zumbuli, sunovrati, jaglaci i SNIJEG

Pšenica prošarana snijegom

Što je bjelje? Trešnjin cvijet ili snijeg?


CVJETNICA


Muka Gospodina našega Isusa Krista po Marku!
Mk 14, 1-15, 47 ili: Mk 15, 1-39
Evanđelist:  Za dva dana bijaše Pasha i Beskvasni hljebovi. Glavari svećenički i pismoznanci tražili su kako da ga na prijevaru uhvate i ubiju. Jer se govorilo: "Nikako ne na Blagdan, da ne nastane pobuna naroda. I kad je u Betaniji, u kući Šimuna Gubavca, bio za stolom, dođe neka žena s alabastrenom posudicom prave skupocjene nardove pomasti. Razbi posudicu i poli ga po glavi. A neki negodovahu te će jedan drugome:

SVI: ČEMU TO RASIPANJE POMASTI? / MOGLA SE PRODATI ZA VIŠE OD TRISTA DENARA / I DATI SIROMASIMA. /

Evanđelist: I otresahu se na nju. A Isus reče:

Isus: Pustite je, što joj dodijavate? Dobro djelo učini na meni. Ta siromaha svagda imate uza se i kad god hoćete, možete im dobro činiti, a mene nemate svagda. Učinila je što je mogla: unaprijed mi pomaza tijelo za ukop. Zaista, kažem vam, gdje se god bude propovijedalo Evanđelje, po svem svijetu, navješćivat će se i ovo što ona učini - njoj na spomen.

Evanđelist: A Juda Iškariotski, jedan od Dvanaestorice, ode glavarima svećeničkim da im ga preda. Kad oni to čuše, obradovaše se i obećaše mu dati novca. I tražio je zgodu da ga preda. Prvoga dana Beskvasnih hljebova, kad se žrtvovala pasha, upitaju učenici Isusa:

SVI: GDJE HOĆEŠ BLAGOVATI PASHU, / DA ODEMO I PRIPRAVIMO?  /

Evanđelist: On pošalje dvojicu svojih učenika i rekne im:

Isus: Idite u grad i namjerit ćete se na čovjeka koji nosi krčag vode. Pođite za njim, pa gdje on ude, recite domaćinu: 'Učitelj pita: Gdje mi je svratište u kojem bih blagovao pashu sa svojim učenicima?' I on će vam pokazati veliko blagovalište, prostrto i spremljeno. Ondje nam pripravite.

Evanđelist: Učenici odoše, dođoše u grad i nađoše kako im on reče te priprave pashu. A uvečer dođe on s Dvanaestoricom. I dok bijahu za stolom te blagovahu, reče Isus:

Isus: Zaista, kažem vam, jedan će me od vas izdati - koji sa mnom blaguje.

Evanđelist: Ožalošćeni, stanu mu govoriti jedan za drugim:

SVI: DA NISAM JA? /

Evanđelist: A on im reče:

Isus: Jedan od Dvanaestorice, koji umače sa mnom u zdjelicu. Sin čovječji, istina, odlazi, kako je o njemu pisano, ali jao čovjeku onom koji ga preda. Tome bi čovjeku bolje bilo da se ni rodio nije.

Evanđelist: I dok su blagovati, on uze kruh, blagoslovi Boga pa razlomi, dade im i reče:

Isus: Uzmite, ovo je tijelo moje.

Evanđelist
: I uze čašu, zahvali i dade im. I svi su iz nje pili. A on im reče:

Isus
: Ovo je krv moja, krv Saveza, koja se za mnoge prolijeva. Zaista, kažem vam, ne, neću više piti od ovog roda trsova do onoga dana kad ću ga, nova, piti u kraljevstvu Božjem.

Evanđelist
: Otpjevavši hvalospjeve zaputiše se prema Maslinskoj gori. I reče im Isus:

Isus
: Svi ćete se sablazniti. Ta pisano je: Udarit ću pastira, i ovce će se razbjeći. Ali
kad uskrsnem, ići ću pred vama u Galileju.

Evanđelist
: Nato će mu Petar:  

Petar
:  Ako se i svi sablazne, ja neću!

Evanđelist
: A Isus mu reče:

Isus
: Doista, kažem ti, baš ti, danas, ove noći, prije nego što se pijetao dvaput oglasi   triput ćeš me zatajiti.

Petar
:  Bude li trebalo i umrijeti s tobom - ne, neću te zatajiti.

Evanđelist
: A tako svi govorahu. I dođu u predio imenom Getsemani. I kaže Isus svojim učenicima ­

Isus
: Sjednite ovdje, dok se ne pomolim.

Evanđelist
: I povede sa sobom Petra, Jakova i Ivana. Spopade ga užas i tjeskoba, pa im  reče:

Isus
: Duša, mi je nasmrt žalosna! Ostanite ovdje i bdijte!

Evanđelist
: Ode malo dalje i rušeći se na zemlju moljaše da ga, ako je moguće, mimoiđe ovaj čas. Govoraše:

Isus
: Abba! Oče! Tebi je sve moguće! Otkloni čašu ovu od mene! Ali ne što ja hoću nego što hoćeš ti!

Evanđelist
: I dođe, nađe ih pozaspale, pa reče Petru:

Isus
: Šimune, spavaš? Jednu uru nisi mogao probdjeti? Bdijte i molite da ne padnete u napast. Duh je, istina, voljan, no put je slaba.

Evanđelist
: Opet ode i pomoli se istim riječima. Ponovno dođe i nađe ih    
pozaspale.  Oči im se sklapale, i nisu znali što da mu odgovore. Dođe i treći put i reče im:

Isus
: Samo spavajte i počivajte! Gotovo je! Dođe čas! Evo, predaje se Sin čovječji u ruke grešničke! Ustanite, hajdemo! Evo, izdajica se moj približio!

Evanđelist
: Uto, dok je on još govorio, stiže Juda, jedan od Dvanaestorice, i s njim svjetina s mačevima i toljagama, poslana od  glavara svećeničkih i pismoznanaca i starješina. A izdajica im njegov dade znak:

Juda
:  Koga poljubim, taj je! / Uhvatite ga i oprezno odvedite! /

Evanđelist
: I kako dođe, odmah pristupi k njemu i reče:

Juda
: Učitelju!

Evanđelist
: I poljubi ga.  Oni podigoše na nj ruke i uhvatiše ga. A jedan od nazočnih trgavši  mač udari slugu velikoga svećenika i odsiječe mu uho. Isus im prozbori:

Isus
: Kao na razbojnika iziđoste s mačevima i toljagama da me uhvatite. Danomice bijah vam u Hramu, naučavah, i ne uhvatiste me. Ali neka se ispune Pisma!

Evanđelist
: I svi ga ostaviše i pobjegoše. A jedan je mladić išao za njim, ogrnut sam plahtom. I njega htjedoše uhvatiti, no on, ostavivši plahtu, gol pobježe.  Zatim odvedoše Isusa k velikom svećeniku. I skupe se svi glavari svećenički i starješine i pismoznanci. Petar je izdaleka išao za njim u dvor velikog svećenika. Tu sjeđaše sa stražarima i grijaše se uz vatru.  A glavari svećenički i cijelo Vijeće, da bi mogli pogubiti Isusa, tražili su proti njega kakvo svjedočanstvo, ali nikako ga naći. Mnogi su doduše lažno svjedočili protiv njega, ali im se svjedočanstva ne slagahu. Ustadoše i neki te lažno svjedočahu protiv njega:

SVI
: MI SMO GA ČULI GOVORITI: /'JA ĆU RAZVALITI OVAJ RUKOTVORENI HRAM / I ZA TRI DANA SAGRADITI DRUGI, / NERUKOTVORENI !' /

Evanđelist
: Ali ni u tom im svjedočanstvo ne bijaše složno. Usta na to veliki svećenik na sredinu i upita Isusa:

V.svećenik
: Zar ništa ne odgovaraš? Što to ovi svjedoče protiv tebe?

Evanđelist
: A on je šutio i ništa mu nije odgovarao. Veliki ga svećenik ponovno upita:

V.svećenik
: Ti li si Krist, Sin Blagoslovljenoga?

Evanđelist
: A Isus mu reče:

Isus
: Ja jesam! I gledat ćete Sina čovječjega gdje sjedi zdesna Sile i dolazi oblacima nebeskim.

Evanđelist
: Nato veliki svećenik razdrije haljine i reče:

V.svećenik
: Što nam još trebaju svjedoci? Čuli ste hulu. Što vam se čini?

Evanđelist
: Oni svi presudiše da zaslužuje smrt. I neki stanu pljuvati po njemu, zastirati mu lice i pljuskati ga govoreći:

SVI
: PRORECI!

Evanđelist
: I sluge ga uzeše ćuškati. I dok je Petar bio dolje u dvoru, dođe jedna sluškinja velikoga  svećenika; ugledavši Petra gdje se grije upilji pogled i reče:

Sluškinja
: I ti bijaše s Nazarećaninom, Isusom.

Evanđelist
: On zanijeka.

Petar
: Niti znam niti razumijem što govoriš.

Evanđelist
: I iziđe van u predvorje, a pijetao se oglasi. Sluškinja, ugledavši ga, poče opet govoriti nazočnima­

Sluškinja
: Ovaj je od njih!

Evanđelist
: On opet nijekaše. Domalo nazočni opet stanu govoriti Petru : 

SVI
: DOISTA, I TI SI OD NJIH! / TA GALILEJAC SI. /

Evanđelist
: On se tada stane kleti i preklinjati:

Petar
: Ne znam čovjeka o kom govorite!

Evanđelist
: I odmah se po drugi put oglasi pijetao. I spomenu se Petar one besjede, kako mu ono Isus reče: "Prije nego se pijetao dvaput oglasi, triput ćeš me zatajiti." I briznu u plač.
(početak skraćenog dijela)

Odmah, izjutra, glavari svećenički zajedno sa starješinama i pismoznancima - cijelo Vijeće - upriličiše vijećanje pa svezaše Isusa, odvedoše i predadoše Pilatu. I upita ga Pilat:

Pilat
: Ti li si kralj židovski?

Evanđelist
: On mu odgovori:

Isus
: Ti kažeš.

Evanđelist
: I glavari ga svećenički teško optuživahu. Pilat ga opet upita:

Pilat
: Ništa ne odgovaraš? Gle, koliko te optužuju.

Evanđelist
: A Isus ništa više ne odgovori, te se Pilat čudio. O Blagdanu bi im pustio uznika koga bi zaiskali. A zajedno s pobunjenicima koji u pobuni počiniše umorstvo bijaše u okove bačen čovjek zvani Baraba. I uziđe svjetina te poče od Pilata iskati ono što im običavaše činiti. A on im odgovori:

Pilat
: Hoćete li da vam pustim kralja židovskoga?

Evanđelist
: Znao je, doista, da ga glavari svećenički bijahu predali iz zavisti. Ali glavari svećenički  podjariše svjetinu da traži neka im radije pusti Barabu. Pilat ih opet upita:

Pilat
: Što dakle da učinim s ovim kog zovete kraljem židovskim?

Evanđelist
: A oni opet povikaše:

SVI
: RASPNI GA!

Evanđelist
: Reče im Pilat:

Pilat
: Ta što je zlo učinio?

Evanđelist
: Povikaše još jače:

SVI
: RASPNI GA!

Evanđelist
: Hoteć ugoditi svjetini, Pilat im pusti Barabu, a Isusa izbičeva i preda da se razapne. Vojnici ga odvedu u unutrašnjost dvora, to jest u pretorij, pa sazovu cijelu četu i zaogrnu ga skrletom; spletu trnov vijenac i stave mu na glavu te ga stanu pozdravljati:

SVI
: ZDRAVO, / KRALJU ŽIDOVSKI ! /

Evanđelist
: I udarahu ga trskom po glavi, pljuvahu po njemu i prigibajuć koljena klanjahu mu se. A pošto ga izrugaše, svukoše mu skrlet i obukoše mu njegove haljine.
I izvedu ga da ga razapnu.  I prinude nekog prolaznika koji se vraćaše s polja, Šimuna Cirenca, oca Aleksandrova i Rufova, da mu ponese križ. I dovuku ga na mjesto Golgotu, što znači Lubanjsko mjesto. I nuđahu mu piti namirisana vina, ali on ne uze. Kad ga razapeše, razdijele među se haljine njegove bacivši za njih kocku - što će tko uzeti. A bijaše treća ura kad ga razapeše. Bijaše napisan i natpis o njegovoj krivici: "Kralj židovski". A zajedno s njim razapnu i dva razbojnika, jednoga njemu zdesna, drugoga slijeva. Prolaznici ga pogrđivali mašući glavama.

SVI
: EJ, TI, / KOJI RAZVALJUJEŠ HRAM / I GRADIŠ GA ZA TRI  DANA, / SPASI SAM SEBE, / SIĐI S KRIŽA!  /

Evanđelist
: Slično i glavari svećenički s pismoznancima, rugajući se, govorahu jedni drugima:

SVI
: DRUGE JE SPASIO, / SEBE NE MOŽE SPASITI! /KRIST, KRALJ IZRAELOV! / NEKA SAD SIĐE S KRIŽA/ DA VIDIMO I POVJERUJEMO!

Evanđelist
: Vrijeđahu ga i oni koji bijahu s njim raspeti.  A o šestoj uri tama nasta po svoj zemlji, sve do ure devete. O devetoj uri povika Isus iza glasa:

Isus
: Eloi, Eloi lama sabahtani?

Evanđelist
: To znači:

Isus
: Bože moje, Bože moj, zašto si me ostavio?

Evanđelist
: Neki od nazočnih, čuvši to, govorahu:

SVI
: GLE,  ILIJU ZOVE.

Evanđelist
: A jedan otrča, natopi spužvu octom, natakne na trsku i pruži mu piti govoreći:

Vojnik
: Pustite da vidimo, hoće li doći Ilija da ga skine.

Evanđelist
: A Isus zavapi jakim glasom i izdahnu
(kratka šutnja - svi kleknu)
I zavjesa se hramska razdrije nadvoje, odozgor dodolje. A satnik koji stajaše njemu nasuprot, kad vidje da tako izdahnu, reče:

Satnik
: Zaista, ovaj čovjek bijaše Sin Božji!

Evanđelist: Izdaleka promatrahu i neke žene: među njima Marija Magdalena i Marija, majka Jakova Mlađega i Josipa, i Saloma - one su ga pratile kad bijaše u Galileji i posluživale mu - i mnoge druge koje uziđoše u Jeruzalem.
A kad već bi uvečer, jer bijaše Priprava, to jest predvečerje subote, dođe Josip iz Arimateje, ugledan vijećnik, koji također iščekivaše kraljevstvo Božje: odvaži se, uđe k Pilatu i zaiska tijelo Isusovo. Pilat se začudi da je već umro pa dozva satnika i upita ga,  je li odavna umro. Kad sazna od satnika, darova Josipu tijelo. Josip kupi platno, skine tijelo i zavi u platno te položi u grob, koji bijaše izduben iz stijene. I dokotrlja kamen na grobna vrata.
A Marija Magdalena i Marija Josipova promatrahu kamo ga polažu.
Riječ je Gospodnja.