četvrtak, 24. studenoga 2011.

RAJ I PAKAO



        Još malo i na izborima ćemo izabrati one koji će naše interese zastupati u hrvatskome Saboru, a do tada smo primorani slušati razne bajke i obećanja. No, i političari jednom dođu na sud, i to ne onaj obični već onaj jedini koji je u potpunosti pravedan…
         Evo kako je tamo prošao jedan od njih:
Političar smrtno nastrada u prometnoj nesreći. Duša mu krene put neba i sretne se sa Svetim Petrom.
- Dobro došao na nebesa, – reče Sveti Petar.
– Vidjet ćemo hoćeš li otići u Raj ili Pakao.
- Samo ti mene pusti u Raj, neće biti problema.
- Pustio bih te, ali moram da se pridržavam procedure. Propis je takav da moraš proživjeti jedan dan u Paklu, jedan dan u Raju. Poslije toga ćeš sam odlučiti. - Dobro. – reče političar.

Sveti Petar ga otprati do lifta koji se spuštao dolje, dolje, dolje, sve do Pakla. Vrata lifta se otvore i poslanik se nađe usred pažljivo njegovanog terena za golf. U blizini su bile klupske prostorije, a ispred njih veliki broj njegovih prijatelja i političara sa kojima je često surađivao. Svi su bili razdragani i sretni, obučeni u lijepa večernja odijela. Prilazili su da ga pozdrave, oživljavajući uspomene na vremena kada su se zajedno družili na račun poreznih obveznika. Poslije su uživali u jastogu i kavijaru i ispijanju šampanjca. No, dan je završio i svi su došli da ga isprate. Mahali su mu dok se lift polako penjao, penjao, i penjao naviše gdje ga je čekao Sveti Petar i poslao u Raj.


Iduća 24 sata bio je u društvu veselih duša, premještajući se sa oblaka na oblak, svirajući harfu i pjevajući. I ovo vrijeme je brzo prošlo tako da se ponovo našao pred Svetim Petrom.
- Dobro, proveo si jedan dan u Paklu i jedan dan u Raju. Sada izaberi svoju vječnost. Političar malo razmisli pa odgovori:
- Raj nije loš, ali mislim da će mi bolje biti u Paklu.
Sveti Petar ga bez riječi otprati do lifta i pošalje dolje, dolje i dolje, sve do Pakla. Vrata lifta se otvore i on se nađe usred zapuštene poljane prepune raznih otpadaka i smeća. U toj prljavštini vidio je svoje prijatelje kako sakupljaju otpad u crne vreće i čekaju da nešto siđe odozgo.
- Ne razumijem – zajeca on.
– Prekjučer sam bio ovdje, tu je bilo igralište za golf i klupske prostorije gdje smo se gostili jastogom i kavijarom, pili šampanjac, igrali i bogovski zabavljali. Sada je tu pustinja prepuna otpadaka i prljavštine, a moji prijatelji izgledaju tako jadno. Što se to dogodilo?

Vrag mu stavi ruku na rame, nasmiješi se i pogleda ga ispod obrva, pa kaže:  Sinoć i preksinoć smo imali predizborne skupove … A danas … danas si glasao.


              Pozdrav od Demka!

srijeda, 23. studenoga 2011.

KUPLERAJ


Iako u posljednje vrijeme i previše pišem o temama koje nisu direktno vezane za naše naselje, vjesticu koju vam niže prenosim, a jučer su je objavili portali Novi Zagreb i Zagrebancija, jednostavno nisam mogao zanemariti:
                Zagrebački Holding na svojim je internetskim stranicama pod rubrikom nabava naveo kako traži hrvačice u blatu. Naime, oglasu stoji: Usluge umjetničkog i reprodukcijskog izvođenja za 2. međunarodni sajam Eros4U - zabavni program hrvanje u blatu. Oglas je raspisan u ponedjeljak 21. studenog.
            Erotski sajam održat će se za dva tjedna, od 2. do 4. prosinca, na Velesajmu. Kako su nam rekli u toj Holdingovoj podružnici, oni traže tvrtku koja bi im organizirala kompletan događaj. Ponuđač bi trebao imati svoj bazen, posebnu smjesu u kojoj se djevojke hrvaju i hrvačice.
             Djevojke će se hrvati barem jednom dnevno
            Nabavom nije definirano koliko hrvačica treba organizator imati niti koliko će ''borbi'' morati izvesti. Kako su nam rekli na Velesajmu, detalje će se dogovoriti s organizatorom.
       Budući da je riječ o specifičnoj nabavi nije ju moguće unaprijed definirati te će se detalji dogovoriti tek kada se javi ponuđač. Na Velesajmu očekuju kako bi se djevojke trebale hrvati barem jednom dnevno, kako bi posjetitelji mogli računati da će vidjeti tu predstavu. Termini hrvanja će se uskladiti s ostalim ''predstavama'' kako bi ih posjetitelji mogli vidjeti sve.
          Kako neslužbeno doznajemo, već postoji organizator iz Zadra s kojim se planira sklopiti ugovor. Natječaj je raspisan zbog proceduralnih razloga tj. Zakona o javnoj nabavi. [zagrebancija.com]

Ono što u ovom napisu ne piše možete naći na službenim stranicama Zagrebačkog holdinga: isti će za valjanje u blatu platiti 19.800,00 HRK, dok će ukupno za usluge „umjetničkog i reprodukcijskog izvođenja „ platiti 155.000,00HRK !
O amoralnosti samog erotskog sajma ovoga puta nemam namjeru raspravljati, ali ono što nikako ne mogu prešutjeti je nepojmivo  rasipanje javnog, tj gradskog novca. Najbitnijim u ovoj priči smatram to što na spomenutim portalima uopće nema suvislih komentara, iz čega iščitavam slaganje čitateljstva s trošenjem u ove „lijepe“ svrhe. Znamo kakva je politička opredijeljenost „Zagrebancije“ i „Novog Zagreba“. A znamo i tko je na vlasti u Zagrebačkom holdingu. Kukuri-kuku-kuku (nama)!


Pozdrav od Demka!

ponedjeljak, 21. studenoga 2011.

Podvale i nakon dvadesetak godina



Bačić: suspendirati odgovorne na HRT-u

Dopredsjednik Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990.-1991. Stjepan Bačić na današnjoj je konferenciji za novinare u ime udruga proizašlih iz Domovinskog rata oštro osudio prilog u Dnevniku HRT-a o padu Vukovara te zatražio suspenziju odgovornih.

"Oštro protestiramo protiv takve uređivačke politike HRT-a, jer se naša televizija ponaša kao da je dio Kontraobavještajne službe JNA (KOS)", rekao je Bačić.

Podsjetio je kako je u sinoćnjem prilogu objavljena kombinacija razgovora novinara Siniše Glavaševića i zapovjednika obrane Vukovara Mile Dedakovića Jastreba s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, po kojem je, kako je rekao, ispalo da se nije htjelo obraniti Vukovar.

Bačić je naglasio kako je još 1994. na sudu dokazana ta podvala KOS-a, a što je, kazao je, na sudu priznao i operativac KOS-a Radenko Radojčić. "Nedopustivo je da 20 godina nakon toga uredništvo HRT-a ponavlja priču koja je trebala biti davno završena te da se HRT na neki način uklapa u težnje KOS-a još iz 90-ih", rekao je Bačić.

Na novinarsko pitanje je li se dovoljno učinilo u obrani Vukovara, predsjednik Udruge specijalne policije Josip Klemm rekao je kako je 13. listopada 1991. bio sudionik akcije u kojoj se išlo pomoći Vukovaru, a u samo nekoliko minuta poginulo na desetke hrvatskih branitelja i više od stotinu ih je ranjeno.

Ocijenio je kako se, vezano uz HRT-ov prilog, radi o pokušaju razbijanja jedinstva hrvatskih branitelja, gdje netko pokušava "izvrgnuti povijesne činjenice određenim neistinama, lažima i komentarima vezanim uz 1991."

                                                                                          hkv-Hina

Više iz pera vukovarskog novinara pročitajte ovdje,
a o ovoj temi višemožete saznati i ovdje 


nedjelja, 20. studenoga 2011.

KRIST KRALJ



          Svetkovinu Krista Kralja slavimo u posljednju nedjelju prije početka Došašća. Tu je svetkovinu ustanovio papa Pio XI u svojoj enciklici "Quas Primas" 11. prosinca 1925. Bio je to njegov odgovor na tadašnji rast sekularizma, te širenje bezbožnog nacizma i komunizma koji su nijekali Kristov suverenitet. Povod je bila proslava 1600. godišnjice prvog općeg sabora održanog 325. u Niceji. Puno ime blagdana je Svetkovina Gospodina našega Isusa Krista Kralja svega stvorenja. Svetkovina se slavila posljednje nedjelje listopada, a nakon Drugog vatikanskog sabora papa Pavao VI prebacio ju je 1969. na posljednju nedjelju prije početka Došašća, što je obično krajem studenoga. Odabrano mjesto u kalendaru (završetak crkvene godine!) želi vjernika podsjetiti da je Krist i njegovo nebesko kraljevstvo cilj vjerničkog zemaljskog putovanja. I došašće vjernika podsjeća na konačni dolazak Krista Kralja, na koncu svijeta. Kristovo kraljevstvo je, naime, početak i cilj cjelokupne povijesti i svakog čovjeka, prema riječima svetopisamske knjige koja se zove Otkrivenje i Apokalipsa: "Ja sam Alfa i Omega, Prvi i Posljednji, Početak i Svršetak."
          Sadržaj svetkovine Krista Kralja izrekao je sveti Pavao u poslanici Kološanima: „Krist je savršena slika Boga nevidljivoga, prvorođenac svakoga stvorenja, jer je u njemu sve stvoreno-sve na nebu i na zemlji, vidljivo i nevidljivo, bilo prijestolja, bilo gospodstva, bilo poglavarstva, bilo vlasti; sve je stvoreno po njemu i za njega. On je prije svega, i sve se u njemu drži u redu. On je i Glava Tijela, Crkve: on je početak, prvorođenac od mrtvih, da u svemu bude prvi, jer Bog odluči u njemu nastaniti svu Puninu, i po njemu pomiriti za nj sve što je na zemlji ili na nebu, uspostavljajući mir krvlju njegova križa" (1, 15-20). Poruka je svetkovine Krista Kralja da je Krist naš konačni Kralj i Gospodar, kojem smo jedinom konačno svi odgovorni. Svakom od nas dan je zadatak da prema svojim mogućnostima ostvarujemo Kristovo kraljevstvo već ovdje na zemlji. Kristu Kralju posvećene su mnoge župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Trnje, Zagreb-Mirogoj, Domaslovec kod Samobora, Brodski Varoš kod Slavonskog Broda, Rešetari, Matulji, Jakišnica na Pagu, Lokvičići, Selca na Braču, Cer u Bosanskoj Posavini, Čitluk, Hutovo kod Neuma, Gornje Hrasno kod Neuma). 

četvrtak, 17. studenoga 2011.

VUKOVAR DVADESET GODINA POSLIJE



         Dvadeset godina je prošlo otkada su u Vukovaru utihnuli bubnjevi boga Marsa. I živi danas ovaj grad nekim novim životom, životom koji nije nimalo sličan onome prijašnjem. Jer ovaj današnji ispunjen je nikada zacijeljenim ranama i sjećanjima na nepojmivu surovost i brutalnost, sjećanjima koje baš svaki učesnik vukovarske kalvarije želi ali ne može zaboraviti. Iako bi zaborav možda bio blagoslov, živa sjećanja na zvjersku i krvožednu želju za osvajanjem i dominacijom nad drugim narodom koja je ubila ovaj Grad i tisuće njegovih žitelja, naslijeđe su preživjelih  koje će oni ostaviti budućim pokoljenjima.
Ništa, baš ništa ne smije i ne može biti zaboravljeno: nijedno ubijeno dijete, nijedan ubijeni otac ili majka, djed ili baka, brat ili sestra, nijedan ubijeni rođak, ne smije biti zaboravljena nijedna kuća ni ulica, nijedan dom ni zgrada, ništa baš ništa ne smije biti zaboravljeno. Kada bi išta prepustili zaboravu, pomogli bi sjemenu zla da preživi, oporavi se i u nekom drugom budućem vremenu ponovi. Zato  je vukovarska tragedija nešto što se mora utisnuti u hrvatsku kolektivnu svijest, a  koliko god to bilo teško i mučno, na užase Vukovara često moramo podsjećati kako nikome ne bi dozvolili iskrivljavanje povijesne istine.
Zato se i ovom prigodom podsjetimo nekih od činjenica:
 
Oko 1800 slabo naoružanih branitelja, mahom ad hoc ustrojenih civila, odolijevalo je više od tri mjeseca pred 50-tak tisuća svakovrsno naoružanih (zrakoplovi, tenkovi, oklopna vozila, raketni bacači, topništvo, streljivo bez ograničenja) nasilnika.
Prvi opći juriš (oklopnjaci i pješaštvo, uz podršku zrakoplova i topništva) na
Grad (vojna procjena tzv. "jna" bijaše da će im trebati najviše dva ili tri dana za zauzeti ga), odbijen je 25. kolovoza 1991., u borbi po kućama i dvorištima, uz velike gubitke napadača.
Nakon pregrupiranja i promjene taktike agresora, koji je poduzeo masovno granatiranje - slijedeći veliki juriš zbio se 14. rujna 1991., kada je uništen veliki broj tenkova.
Ukupno je tijekom opsade Vukovara uništeno više oklopnih vozila (oko 400) nega recimo u bitci za Staljingrad u tzv. drugomu svjetskom ratu.
Upravo ovih dana polovicom studenoga 1991. omjer napadača i branitelja bijaše oko 30 : 1, zbivahu se posebno strašni zločini.
Na Ovčari je pogubljeno samo u jednome danu više od 200 ranjenika.
Više tisuća civila iz Vukovara odvedeno je u koncentracijske logore u unutrašnjosti Srbije, gdje se mnogima do danas gubi svaki trag.






                       Pozdrav od Demka!

petak, 11. studenoga 2011.

SVETI MARTIN BISKUP

Sveti Martin biskup, kojeg slavimo 11. studenog, svojim je milosrdnim darivanjem polovice plašta promrzlom nevoljniku inspirirao mnoge slikare.


„Kad god učiniš nešto za siromašne, učinio si za mene!“

         Svake godine iznova svetkovina sv.Martina podsjeća nas (ili bi nas barem trebala podsjetiti) na vrlinu dijeljenja s drugima. No, ne odnosi se to samo na milosrdna djela materijalnog pomaganja potrebitima, makar je takav oblik pomoći siromahu proslavio sv.Martina. Današnjica naime pred nas stavlja i mnoga druga iskušenja osim materijalne oskudice; otuđenost, osamljenost, različite ovisnosti, depresije, duševna ispraznost i besperspektivnost samo su neka od njih.
         Svim dušama koje zapadnu u gore navedene pa i mnoge druge nevolje i stanja itekako je potrebna pomoć. Naravno, njima neće pomoći polovica plašta kao promrzlom siromahu iz zgode o sv.Martinu, takvima možemo podariti mnogo više: prijateljsku ruku, lijepu riječ i razumijevanje. A, baš danas u vremenu našeg življenja sve je ovo postalo deficitarnom robom, i kao nikada do sada čovjek je čovjeku postao vuk. Zato ćemo svetog Martina najbolje nasljedovati tako da postanemo suosjećajni i puni razumijevanja za probleme bližnjih, ter im umjesto polovice plašta podarimo utjehu i ufanje kako bi nam zajedno bilo lakše na ovom trnovitom zemaljskom putu.

         Ovaj  post je imendanska čestitka dragom mi prijatelju, koji zaslužuje nositi ovo slavno ime!

         Svim Martinama i Martinima  Želim sretan imendan!
        

         Pozdrav od Demka!

četvrtak, 10. studenoga 2011.

NACIJA


         Na kioscima se odnedavno pojavio jedan novi tjednik, tjednik za koji možemo reći kako je drugačiji od drugih, bolje rečeno „NACIJA“ je pravo osvježenje u hrvatskim tiskovinama. Tjednik je to koji me je onako  „na prvu“ oduševio svojim pristupom različitim temama na kršćanski način, a ono što mi se naročito sviđa je neskrivena odbojnost prema  Europskoj uniji kao i otpor sveprisutnijoj kršćanofobiji.
         Naravno zbog takvog pristupa već pljušte kritike kojekakvih antikršćanskih i antikatoličkih novinara, što je samo dokaz ispravnosti uređivačke politike novog tjednika. Poželite li „Naciju“ kupiti, na većini kioska to možete učiniti tek nakon upita, budući da je skriven među drugim tiskovinama, a tako sam se i sam jutros na „Savi“ morao dobrano pomučiti  da bih došao do svog primjerka. Napominjem da ovo nije plaćeni oglas, a „Naciju“ vam najiskrenije preporučam kao protutežu sveopćem ispiranju mozga putem većine drugih tiskovina.


                   Pozdrav od Demka!

ponedjeljak, 7. studenoga 2011.

ANSAMBL MI TAMBURICA



         Eto, osnovne informacije o ansamblu napisane su u gornjem programu, a meni preostaje samo da vam putem nekoliko fotografija pokušam prenijeti  dio doživljaja s sinoćnjeg koncerta. Makar su radi bolesti nekih članova nastupili u ponešto smanjenom sastavu, „Mi“-ovci su se ipak pokazali u svom punome sjaju, a prisutni nisu krili zadovoljstvo  jer su za svoj ostanak u crkvi nakon Svete mise bili nagrađeni vrhunskim glazbenim događajem.
         Sigurno je kako iza ovog lijepog nastupa stoji mnogo vježbe i odricanja, pa stoga svim članicama i članovima ansambla kao i njihovoj voditeljici upućujem iskrene čestitke povodom trideset godišnjice njihovog rada.






Pozdrav od Demka!

nedjelja, 6. studenoga 2011.

KIĆENA JESEN


         Današnji brzi  način života udaljio nas je od naših korijena i raskinuo praiskonske veze s majkom prirodom na kojima se tisućama godina temeljilo obitavanje prethodnih  generacija. Zauzeti jurnjavom za preživljavanjem u službi blagoglagoljivih suvremenih velemoža zaodjenutih u janjeće runo, izgubili smo  gotovo svaku vezu s ljepotama kojima nas je Stvoritelj okružio, slijepi i gluhi svakodnevno prolazimo pokraj za nas stvorenih veličanstvenih čuda prirode i ne osvrćući se na njih, nesvjesni kako propuštamo čuda života.
         Kada pak ponekad „uhvatimo vremena“ za odmor i opuštanje, gubimo vrijeme i novac tražeći lijepo (i što udaljenije) mjesto kamo bi mogli otići na zasluženi predah a ne primjećujemo kako smo takvim mjestima jednostavno okruženi, naročito mi Demerci koji smo rođeni  u ovako lijepom predjelu lijepe naše. Zato vas ovoga puta izvodim na kratki izlet u Kuftinčev gaj i Demerske krčevine kako bi vam prenio barem djelić krasota kojima smo okruženi.
Pogled na jeseni zaogrnuto Demerje




Gaj okićen prekrasnim bojama

Tajanstveni humak prekriven lišćem (vidi post "Tajna kuftinčevog gaja" od 22.10.2010.)

Ulaz u šumu

Divota raznolikosti

Lišćem prekriveni odvodni kanal


Krčevine





Prekrasno crvenilo

Neobrani šipak


                 Pozdrav od Demka!

srijeda, 2. studenoga 2011.

PRIOPĆENJE UDRUGE ZEMLJIŠNIH ZAJEDNICA GRADA ZAGREBA

          Osnivačka skupština Urbarske zemljišne zajednice Demerje održana 10. kolovoza 2011. godine donijela je odluku o pristupanju zajednice Udruzi zemljišnih zajednica Grada Zagreba. Tako su 3. izbornoj skupštini Udruge zemljišnih zajednica Grada Zagreba održanoj 23. 10. o. g. u Hrašću nazočila i 4 predstavnika demerske zemljišne zajednice. Predsjednik Urbarske zemljišne zajednice Demerje ušao je u Odbor Udruge Zemljišnih zajednica Grada Zagreba. 
         Urbarsku zemljišnu zajednicu Demerje možete kontaktirati i putom e mail adrese:      demercica@gmail.com


          O radu 3. izborne skupštine Udruge zemljišnih zajednica Grada Zagreba donosimo slijedeće priopćenje za medije:

ZAJEDNICA ZEMLJIŠNIH ZAJEDNICA HRVATSKE
Udruga zemljišnih zajednica Grada Zagreba
Predsjedništvo

Zagreb, 24. listopada 2011.
                                                                            PRIOPĆENJE ZA MEDIJE

            Dne 23. listopada 2011. u Hrašću je održana 3. izborna skupština Udruge zemljišnih zajednica (UZZ) Grada Zagreba, koju je, zbog isteka mandata dosadašnjem vodstvu, sazvao predsjednik Zajednice zemljišnih zajednice Hrvatske (ZZZH) Zdravko Lučić. Novoizabrano Predsjedništvo Udruge čine: predsjednik Davor Šimunec (Donji Čehi), potpredsjednici Mato Filipan (Sesvetski Kraljevec - Cerje), dr Tomislav Kos (Hrašće) i Mirko Ročić (Markuševec) te tajnik Zvonko Filipčić (Sesvetski Kraljevec - Cerje).       
           Dobro pripremljena skupština bila je radni sastanak i ujedno susret starih zajedničarskih boraca od 1991. s vodstvima novoosnovanih udruga ovlaštenika s područja današnjeg Grada Zagreba. Skupština svojim zaključcima daje poticaj i novi zamah kontinuiranom radu Zajednice zemljišnih zajednica Hrvatske. Kadrovskim osvježenjem, odlučnošću u ostvarivanju ciljeva i programski preciznim zadacima ona predstavlja novu snagu i primjer za sazivanje skupština udruga zemljišnih zajednica u ostalim županijama.
           Izaslanicima UZZ Grada Zagreba u skupštini Zajednice zemljišnih zajednica Hrvatske dana su ovlaštenja za programske, organizacijske i kadrovske prijedloge na iniciranoj 2. izbornoj skupštini ZZZH.
            Primjerenim i poticajnim riječima skupštini se obratio Stjepan Rakarec, predsjednik Udruge urbarskih zemljišnih zajednica Turopolja i potpredsjednik Udruge zemljišnih zajednica Zagrebačke županije.
            Nakon svestrane rasprave skupština je jednoglasno usvojila sljedeće zaključke:
           1. Podržava se Prijedlog zakona o povratu imovine zemljišnim zajednicama Hrvatske, koji je u saborskoj proceduri od 29. prosinca 2010. Daje se potpora i izriče zahvalnost zastupnicima predlagateljima zakona na čelu s Goranom Beusom Richemberghom, kao i svim zastupnicima, saborskim klubovima, političkim strankama, čelnicima općina i gradova te svim javnim osobama koje na bilo koji način podržavaju i pripomažu u donošenju zakona i radu udruga ovlaštenika.
            2. Predsjedništvo je dužno svestrano i kontinuirano informirati javnost o ciljevima i djelovanju Udruge. U tom je smislu i knjiga Zdravka Lučića K povratu imovine zemljišnim zajednicama Hrvatske važno sredstvo obaviješćivanja i osvješćivanja ovlaštenika i javnih čimbenika te će se organizirati javna predstavljanja i rasprave o njezinu sadržaju.
             3. Skupština je iskazala potporu dosadašnjem radu ZZZH i njezinom predsjedniku Zdravku Lučiću, posebice u osiguravanju potpore Prijedlogu zakona o povratu imovine zemljišnim zajednicama i suradnji sa znanstvenicima raznih struka koji podupiru ciljeve Zajednice. U tom se smislu potiče što skorije sazivanje 2. izborne skupštine skupštine ZZZH te podupire kandidatura Zdravka Lučića za predsjednika i Stjepana Rakarca za potpredsjednika ZZZH.
             4. Predsjedništvo Udruge dužno je napraviti plan neposrednih aktivnosti, posebice u poticanju i podupiranju osnivanja novih udruga ovlaštenika te istraživanja arhivske građe kao pripreme za podnošenje zahtjeva za povrat imovine.
             S poštovanjem,                                                                     
Predsjednik
Davor Šimunec  

Šume Demerčica i Bosna su do 1947. bile u vlasništvu ZZ Demerje
   
         Pozdrav od Demka!