subota, 22. veljače 2014.

DEMERSKE KRČEVINE



          Vjerojatno nisam jedini kojemu se čini kako vrijeme sve bržije protiče; prije smo u danu, tjednu ili godini nekako stigli obaviti puno više posla nego je to slučaj u sadašnjem vremenu, a bez da smo imali na raspolaganju sva današnja čuda tehnike i tehnologije. Naravno, bilo je tada i više vremena za sebe, a i za druge, za posjećivanje i druženje, a bez imalo straha da je moj stav rezultat godina koje nosim na plećima – tvrdim da je kvaliteta života prije bila kud i kamo bolja nego danas, siromaštvu i oskudici usprkos.
         Eto, započeh post  zazivanjem nekih mirnijih vremena, valjda zato što mi je vrijeme od posljednje objave na ovome blogu nevjerojatno brzo procurilo kroz prste, i zato što materijal za ovaj post još od nedjelje stoji neobrađen i nespreman za objavljivanje. Zato, primimo se posla i krenimo na - demerske krčevine!



         Demerske krčevine rubni su dio naših obradivih površina smješten između naplatne postaje Demerje i šume. Ovo nisko i močvarno područje nekada je bilo obraslo šumom dok ga naši davni preci  mukotrpnim krčenjem nisu pretvorili u pašnjake i pokoju oranicu, jer zemlja je nekad bila blago, i svaki je zemljoposjednik želio imati što veću površinu. Bilo je to tako od davnina, najraniji povijesni izvori govore kako je još u rimsko vrijeme na širem demerskom području zemljoradnja bila glavna ekonomska okosnica. I tako je, uz ostale demerske posjede, vodotopna krčevinska zemljica sve do devedesetih godina prošlog stoljeća održavana, košena ili orana, ili pak na neki drugi način davala nekakvog roda ili prinosa, uglavnom nitko nije dopuštao šumi da ponovno „osvoji“ ovo područje. „Naslonjene“ na šumu, ispresijecane međama i pokojom živicom ili pak ukrašene ponekim usamljenim stablom, krčevinske livade i pašnjaci na kojima je stoka mirno uživala u sočnoj paši, tvorile su vrhunaravan pitoreskni krajobraz, koji danas živi tek u sjećanjima starijih mještana.
         Nakon početka već spomenutih devedesetih godina nadirući žrvanj velikih promjena zauvijek je izmijenio dotadašnji način života i privređivanja, a krčevine su svojim vlasnicima postajale više teret i obaveza nego izvor prihoda. Kako su godine odmicale sve je više parcela bivalo zapuštenim, a priroda je svojom neumitnom snagom i upornošću ponovo polako preuzimala ono što joj je prije više stoljeća oteto.
         Danas je ima još oko tridesetak posto površina koje se redovito ili povremeno kose ili na neki drugi način obrađuju, dok je sve ostalo zaraslo u šumu ili nisko raslinje…  


                                Na jednu od još rijetkih livada pada sjena drveća iz obližnje šume

Područje je mjestimice jako močvarno tako da su neki dijelovi dobar dio godine pod vodom




Ovdje smo nekada sušili i skupljali sijeno

Raskošni hrast kitnjak nekada je bio dekoracija livadama i pružao hlad umornim težacima

Budući da ovdje sada ima više divljači, lovci su sagradili čeku

Pogled s čeke prema Demerju
      
Drijemovac i šafran  najavljuju  nam ponovni dolazak proljeća...

utorak, 11. veljače 2014.

Malo o Mjesnom odboru



  
          Dosad sam u više navrata dobivao upite o području rada i ovlastima vijeća mjesnog odbora.   U većini slučajeva su to razložni i pristojni  upiti zainteresiranih mještana ali sam se nažalost susretao i s „pitanjima“ čiji je osnovni cilj provokacija i omalovažavanje, a nedavno se jedan „gospodin“ izvolio osvrnuti i na moje fizičke nedostatke. (Što me ne čudi, s obzirom na to da je njegov svjetonazor proizašao iz šume.)
           Kako bi približio rad MO što većem broju mještana niže citiram sve što je o ovlastima i načinu rada vijeća mjesnih odbora propisao zakonodavac, iako se kladim da gore spomenuti“gospon“ ovo neće pročitati:


Ovlasti i način rada vijeća mjesnog odbora

 Člankom 98. Statuta Grada Zagreba propisano je da vijeće mjesnog odbora:
1. donosi pravila mjesnog odbora;
2. donosi financijski plan i završni račun;
3. odlučuje o raspolaganju imovinom mjesnog odbora;
4. donosi poslovnik o svom radu;
5. donosi program rada i izvješće o radu;
6. bira predsjednika i potpredsjednika vijeća;
7. razmatra pitanja koja neposredno i svakodnevno utječu na život i rad građana koji žive na području određenoga mjesnog odbora, a posebno u vezi s uređivanjem naselja, zaštitom djece, mladeži i starijih osoba i skrbi o njima te sa zadovoljavanjem zdravstvenih, kulturnih i športskih potreba građana;
8. saziva mjesne zborove građana;
9. predlaže mjere za unapređivanje uvjeta života i rada tijelima nadležnim za njihovo rješavanje;
10. predlaže vijeću gradske četvrti plan malih komunalnih akcija za svoje područje;
11. inicira postupak izmjene područja mjesnog odbora;
12. organizira i provodi civilnu zaštitu na svojem području;
13. obavlja i druge poslove koji su mu povjereni gradskim odlukama i drugim propisima.

Vijeće može održati sjednicu ako je nazočna većina članova vijeća, a odlučuje većinom glasova nazočnih članova.
Pravila mjesnog odbora, financijski plan i završni račun, odluke o raspolaganju imovinom, poslovnik o radu vijeća mjesnog odbora i odluku o izboru predsjednika i potpredsjednika vijeća, vijeće mjesnog odbora donosi većinom glasova svih članova.
-----------------------------------------------------------------------------------------------         
            Iz ovoga je vidljivo kako vijeće MO ipak nije „djevojka za sve“ , odnosno ono jest na usluzi građanima ali ne može rješavati baš sve situacije i probleme. Tako se npr. građani u slučaju kada primijete kršenje odredaba o komunalnom redu mogu obratiti komunalnom redarstvu: područni odsjek Novi Zagreb - istok, Novi Zagreb - zapad, Brezovica                                                                                                                                 Voditelj odsjeka, Mirela Deveničar
Sjedište: Zagreb, Avenija Dubrovnik 12
Kontakt: tel: 658-5586, faks: 658-5547
nadzor komunalnog reda u gradskim četvrtima Novi Zagreb - istok, Novi Zagreb - zapad i Brezovica


petak, 7. veljače 2014.

ZA RAZMIŠLJANJE



         Iako je donji tekst već više puta „procilkulirao“ elektronskim medijima, u vrijeme sveopćeg crnila i jamranja na sve i svakog, možda  se nije loše ponovo prisjetiti ovih činjenica…

Razmislite o ovome:

Ako ste se jutros probudili zdraviji no bolesniji, sretniji ste od milijun ljudi koji neće dočekati idući tjedan.

Ako nikada niste osjetili opasnost bitke, osamljenost zatočeništva, agoniju mučenja ili ugrize gladi, sretniji ste od 500 milijuna stanovnika ovoga svijeta.

Ako možete otići u crkvu bez straha i bez opasnosti da vam prijete, da vas hapse, muče ili ubijaju, sretniji ste od 3 MILIJARDE ljudi ovoga svijeta.

Ako u vašem hladnjaku ima hrane, na vama odjeće, nad glavom imate krov i krevet u koji ćete leći, bogatiji ste od 75% stanovnika ovoga svijeta.

Ako imate račun u banci, novac u novčaniku i nešto sitniša uokolo u nekoj kutijici ili zdjelici, pripadate među 8% najbolje stojećih ljudi na svijetu.


Ako su vam roditelji još živi, a uz to još uvijek u braku, spadate među uistinu rijetke sretnike

Ako možete pročitati ovu poruku, upravo ste dvostruko blagoslovljeni: jer ne spadate među 2 milijarde onih koji ne znaju čitati, i jer je netko mislio na vas.

Netko je jednom rekao:

Radi kao da ti novac nije potreban.
Voli kao da ti nitko nikad nije nanio bol.
Pleši kao da te nitko ne gleda.
Pjevaj kao da te nitko ne čuje.
Živi kao da je raj na Zemlji

 

nedjelja, 2. veljače 2014.

Svjetlo nade, svjetlo života

         
 
                 22Kad se zatim po Mojsijevu Zakonu navršiše dani njihova čišćenja, poniješe ga u Jeruzalem da ga prikažu Gospodinu - 23kao što piše u Zakonu Gospodnjem: Svako muško prvorođenče neka se posveti Gospodinu! - 24i da prinesu žrtvu kako je rečeno u Zakonu Gospodnjem: dvije grlice ili dva golubića. 25Živio tada u Jeruzalemu čovjek po imenu Šimun. Taj čovjek, pravedan i bogobojazan, iščekivaše Utjehu Izraelovu i Duh Sveti bijaše na njemu. 26Objavio mu Duh Sveti da neće vidjeti smrti dok ne vidi Pomazanika Gospodnjega. 27Ponukan od Duha, dođe u Hram. I kad roditelji uniješe dijete Isusa da obave što o njemu propisuje Zakon, 28primi ga on u naručje, blagoslovi Boga i reče: 29"Sad otpuštaš slugu svojega, Gospodaru, po riječi svojoj, u miru! 30Ta vidješe oči moje spasenje tvoje, 31koje si pripravio pred licem svih naroda: 32svjetlost na prosvjetljenje naroda, slavu puka svoga izraelskoga." 33Otac njegov i majka divili se što se to o njemu govori. 34Šimun ih blagoslovi i reče Mariji, majci njegovoj: "Ovaj je evo postavljen na propast i uzdignuće mnogima u Izraelu i za znak osporavan - 35a i tebi će samoj mač probosti dušu - da se razotkriju namisli mnogih srdaca!" 36A bijaše neka proročica Ana, kći Penuelova, iz plemena Ašerova, žena veoma odmakla u godinama. Nakon djevojaštva živjela je s mužem sedam godina, 37a sama kao udovica do osamdeset i četvrte. Nije napuštala Hrama, nego je postovima i molitvama danju i noću služila Bogu. 38Upravo u taj čas nadođe. Hvalila je Boga i svima koji iščekivahu otkupljenje Jeruzalema pripovijedala o djetetu. 39Kad obaviše sve po Zakonu Gospodnjem, vratiše se u Galileju, u svoj grad Nazaret. 40A dijete je raslo, jačalo i napunjalo se mudrosti i milost je Božja bila na njemu. 
                                                                                                                              Lk 2

                                   ---------------------------------------------------------------------------


Današnji blagdan prikazanja Gospodinova u hramu ili Svijećnica oduvijek se smatra kalendarskom razdjelnicom zime, a barem prema aktualnim vremenskim prognozama čini se kako će već polovicom idućeg tjedna ova (kratkotrajna) zima znatno popustiti.
Ipak, predstoji nam još polovica zime na koju i te kako moramo biti spremni, mada će  od danas već u prijašnjim postovima spomenuti jazavac polako početi pripremu za izlazak iz svoje zimske jazbine. Uvijek treba računati na moguća klimatska iznenađenja, pa tako povratak zime i snijeg nisu nemogući niti koncem travnja, makar bi to današnji mediji odmah proglasili čudom neviđenim…