USKRS 2018.

Termin Svete mise na Uskrs u Demerju promijenjen je, te će ista biti u 11,30 , a ne kako je u godišnjem rasporedu najavljeno u 10,30 sati.

U ime g. župnika zahvaljujem vam na  razumijevanju, a isto tako vas molim da o rečenoj izmjeni obavijestite vaše ukućane, susjede, rođake i prijatelje. Hvala!!!

Svim Demerčicama i Demercima, svim čitateljicama i čitateljima bloga „Sveti Petar iPavao Demerje“  , svim prijateljima,, rodbini,, radnim kolegama , poznanicima i svim dobrim ljudima želim

    Sretan Uskrs !

                                               Stjepan Kos

CVJETNICA

IZMJENA RASPOREDA

Sveta misa na Demerju, u srijedu 21.ožujka 2018. umjesto u 17,30  biti će u 17,00 sati.
Lijepo molim da o ovome obavijestite ukućane i susjede koji se ne služe internetom. HVALA!

Sve ostale izmjene i informacije izvolite pogledati na:http://www.nepomuk.hr/

VAŽNA OBAVIJEST

POSLIJE SVETE MISE U NEDJELJU U DEMERSKOM MJESNOM DOMU MOŽETE POTPISTI PETICIJU PROTIV GRADNJE KOMPOSTANE KOD KUPINEČKOG KRALJEVCA ODNOSNO ODRANSKOG STRMCA.

(Napomena: Potpisivanje peticije nema nikakve veze sa župom ni Svetom misom, već je riječ o samostalnoj građanskoj inicijativi.)

ZA POTPISIVANJE PETICIJE POTREBAN JE VAŠ OIB ILI MATIČNI BROJ.

PETICIJU U SUBOTU I NEDJELJU  MOŽETE POTPISAT U BREZOVICI :

DEMERJE IZ DRUGOG KUTA...

NOVI KIP BL. ALOJZIJA STEPINCA

         Prije dvadeset godina, netom po proglašenju  kardinala Alojzija Stepinca blaženim, ispred naše župne crkve zaslugom tadašnjeg župnika Dragutina Komorčeca postavljen je betonski kip blaženika. Tijekom godina djelovanje atmosferskih prilika  ostavilo je svoj neizbrisivi trag na ovoj betonskoj skulpturi, pa je tako došlo vrijeme da se ona zamijeni novom.

         Novi kip bl. Alojzija Stepinca zacijelo će mnogo godina biti mjesto na kojemu ćemo svoje molitve i zagovore upućivati najomiljenijem Hrvatskom blaženiku, a nadamo se  i svecu. Novi kip je prekrasno umjetničko djelo izrađeno od suvremenog, postojanog materijala, a njegov je autor akademski kipar Ivan Ivoš (brat naše drage prof. Renate Ivoš – Krajina).

         Blagoslovu novog kipa predhodila je trodnevna priprava, a glavna svečanost je bila  10. veljače 2018., na Stepinčevo. Toga dana naša je župa ugostila dragog gosta, umirovljenog župnika mons. Dragutina Komorčeca, koji je službujući ovdje od 1987. do 2002. ostavio duboki trag kako u duhovnom, tako i u materijalnom životu župe Stupnik – Lučko. (više o prečasnom Dragecu na ovom linku)

         Svečanost blagoslova započela je euharistijskim slavljem koje je uz suslavitelje župnika Dubravka, vlč. Miju, i đakona Ivana predvodio mons. Dragutin, a o tijeku cijele svečanosti brinuo je ceremonijal meštar, bogoslov Mislav. Prije Svete mise župnik Dubravko poželio je dobrodošlicu mons. Komorčecu te nas podsjetio na njegovo službovanje u teškim vremenima Domovinskog rata. Prečasni Dragutin se pak prisjetio okolnosti postavljanja starog kipa bl. Alojzija Stepinca, života blaženika i teških vremena u kojima je djelovao.

         Nakon Svete mise mons. Komorčec blagoslovio je novi kip, poslije čega se prisutnima obratio i  autor akademski kipar Ivan Ivoš.

         Po završenoj ceremoniji za sve prisutne vrijedne župljanke i župljani pripremili su bogatu okrjepu.

Demerski dabrovi (ili bolje rečeno lomnički dabrovi)

        Premda sam odvalio lijep broj godina nikada do sada putem lokalne usmene predaje nisam čuo za dabra! Dabar je za mene bio tek jedna lijepa simpatična životinja viđena u prastarom stripu s tematikom iz života sjevernoameričkih trapera, ili pak glodavac o kojemu se učilo na davnašnjem satu biologije, a koji živi tko zna gdje, ali svakako ne u našemu okruženju.

 Istina, sjećam se kako je u drugoj polovici devedesetih godina u dnevnim vijestima bilo govora o naseljavanju dabrova ali mi se to činilo kao nešto što se nimalo ne dotiče našega kraja...

Međutim, kako volim bauljati po kojekakvim bespućima, na mjestu gdje rijeka Lomnica protiče ispod autoceste Zagreb – Rijeka (cca 1000 metara prije naplatnih postaja Demerje) jučer (25. siječnja AD 2018.) naletio sam na prizore kao iz stripa:

Kad bi mi barem htjeli nasjeći kolaca!

Dabrovi "operiraju" tik uz auto - cestu!

Ovako rade prirodne (motorne) pile

Čak i veće drveće nema šanse pred oštrim sjekutićima

Dabrovska skulptura

Pasti će i ovo drveće

Brana

Ovo je snimljeno cca 200 metara od predhodne lokacije, znači širimo djelatnost!

Nema dvojbe, na našoj Lomnici žive DABROVI! A, priča o njima u najkraćim crtama ide ovako:

Europski dabar (Castor fiber) pripada rodu vodenih i kopnenih životinjskih vrsta iz porodice Castoridae i najveći je  glodavac sjeverne polutke. Masivne i zdepaste je građe, izvrstan plivač i ronilac što mu omogućava građa tijela. Dužina tijela dosegne do 1 metar, visina u hrptu je do 30 cm, a rep je širok i plosnat dužine do 30 cm. Težina odrasle jedinke je 20 – 30 kg. Boja dlake je tamnokestenjasta do sivkasta, na trbuhu je svjetlija dlaka. Do konca 19. stoljeća obitavao je na svim pogodnim lokacijama  od sjevera do juga Europe.

I u Hrvatskoj dabar nestaje krajem 19. stoljeća poradi čega nije nikakvo čudo da ga se domaća predaja uopće ne spominje. U Hrvatsku dabar ponovo stiže od 1996. - 1998. godine u okviru projekta "Dabar u Hrvatskoj". Dakle, i „naši“ dabrovi na Lomnici su rezultat rečenog projekta, iako nije poznato jesu li pušteni direkno u Lomnicu ili su se pak sami rasprostranili (moguće je kako su došli iz rijeke Odre koja je bila obuhvaćena projektom povrata ovih životinja).

Vrijeme će pokazati je li ova ljudska intervencija u prirodu bila dobra ili loša, tim više što iz nekih krajeva već stižu vijesti o štetama koje pričinja sve veća populacija ovih životinja uvjetovana time što dabrovi danas gotovo i nemaju prirodnih neprijatelja. Za sad ih možemo smatrati tek simpatičnim graditeljima brana na Lomnici...

(s interneta)

(s interneta)

Na Demerju, 26. siječnja 2018.

                                                                                       Stjepan Kos