THE GLOBE AND MAIL:
'Teško je vjerovati da se Hrvatska želi pridružiti EU-u'
Britanija razmatra
napuštanje Europske unije, Cipar vjerojatno žali što je ikada ušao u
Uniju, a Grčka bi mogla biti izbačena. No jedna država ne može dočekati
ulazak u EU: Hrvatska. Tim riječima započinje utjecajni kanadski dnevni
list The Globe and Mail članak u kojem secira skoro pridruživanje
Hrvatske Europskoj uniji
S obzirom na
ekonomsku krizu koja je gotovo dovela do financijskog kolapsa u Grčkoj,
izazvala bankovnu krizu na Cipru i dugotrajnu recesiju u Španjolskoj,
Francuskoj i Britaniji, teško je povjerovati da se bilo koja država želi
priključiti Europskoj uniji i usvojiti euro. No Hrvati se već
desetljećima guraju u EU, doživljavajući članstvo kao način da
unaprijede svoje gospodarstvo i moderniziraju državne institucije, piše
The Globe and Mail.
Kanadski dnevnik podsjeća na nedavnu izjavu premijera Zorana Milanovića njemačkom Der Speielu, u kojoj je naglasio da je bolje biti dio kluba nego biti sam - čak i ako klub možda trenutačno ima problema.
Ulazak Hrvatske u EU također je dobrodošao razvoj događaja i za promociju EU-a, kaže Dimitar Bechev iz Europskog vijeća za vanjsku politiku, institucije sa sjedištem u Londonu. 'EU želi Hrvatsku jer je ispunila uvjete, ali i kao pokazatelj da je proširenje još uvijek aktualno, bez obzira na krizu', ocijenio je Bechev iz svog ureda u Sofiji.
Put prema članstvu nije bio lagan. Hrvatska se oduvijek smatrala dijelom Europe, a državni čelnici nadali su se priključenju Europskoj uniji još kada su proglasili neovisnost od Jugoslavije 1991. godine. No taj potez doveo je do četverogodišnjeg rata s Jugoslavenskom narodnom armijom pod srpskim vodstvom i širim konfliktom diljem balkanskih država dok se raspadala Jugoslavija, piše The Globe and Mail.
Europski čelnici sada se nadaju da će ulazak Hrvatske u EU ohrabriti Srbiju i ostale bivše jugoslavenske republike da također usvoje reforme koje su uvjet za članstvo.
Istovremeno, izražena je i zabrinutost zbog problematičnog hrvatskog gospodarstva. Država sa 4,5 milijuna stanovnika teško je pogođena ekonomskom krizom iz 2008. i njezino gospodarstvo je u padu četvrtu godinu zaredom, ukupno za 10 posto. Nezaposlenost se vrti na oko 20 posto, dug raste, cijena rada je visoka, dok se Vladine institucije guše u birokratskim gubicima, zaključuje The Globe and Mail.
2 komentara:
Nije očito problem u euru kao euru, jer Britanija npr nema euro pa je svejedno u krizi. Isto tak i Amerika. A Hrvatska, iako jako eurizirana zemlja, nema također euro a niti je u EU pa je svejedno u krizi, još od Austro-ugarske. A i kad se Zapad i izvuče iz krize, i dalje bude ostala.
Kad uđemo u EU našoj eliti bude laknulo jer na sve ono što je dosad morala pristajati pod pritiscima i iza paravana sad bude formalno donešeno u "višoj kući". Vrlo pojednostavljeno rečeno ali vjerojatno ne daleko od istine.
Nego, zanimljiva je i podmukla ova formulacija u tekstu koji si prenio, kak je Hrvatska bila u četverogodišnjem ratu s JNA pod srpskim vodstvom. Prvi put u životu čujem da neka država ratuje samo s vojskom druge države ali ne i s tom drugom državom. Pa na čijem su području bili kapaciteti te JNA (preimenovane u Vojsku Jugoslavije)? Tko ju je hranio i popunjavao ljudstvom? Tko je u Beogradu bacao cvijeće pred tenkove koji su išli prema Vukovaru? S kim je Hrvatska ratovala kad se JNA službeno povukla iz Hrvatske i BiH i u prečanskim krajevima (s ove strane Drine) pretvorila se u srpske vojske? Tko je davao plaće časnicima tih triju srpskih vojski? Tko je upućivao časnike bivše JNA u Hrvatsku i BiH i kamo su se oni vraćali nakon odsluženog razdoblja i gdje su nastavili raditi? U čijoj vojsci? Koga su izvješćivali glavni stožeri srpskih vojski u Hrvatskoj i BiH?
Bravo, majstore!!!
Objavi komentar