nedjelja, 5. listopada 2014.

EKO PARK KRAŠOGRAD



Eto, nakon poduljeg blogoodmora opet počinjem s komentiranjem i fotografiranjem fragmenta naše zajedničke svakodnevice.  Zahvaljujem svima koji su s nestrpljenjem očekivali ponovno aktiviranje ovog bloga, a posebnu zahvalu upućujem svima koji su mi na razne načine dali podršku za nastavak pisanja bloga.
Na novom početku nećemo se baviti teškim temama, pa vam zato podastirem par slikica s današnjeg kratkog popodnevnog predaha u Krašogradu:
            Park se prostire na više od 400 hektara te zbog raznolike ponude zaista predstavlja idealno mjesto za bijeg od gradske gužve i buke. Cijeli kompleks se još uvijek nadopunjuje novim zanimljivim sadržajima i turistički se razvija. Ulaz je besplatan, kao i parking oko ulaza u park.
Krašogradom dominira 'igra' zelenila i vode, odnosno livada i šuma te jezera, bazena i kanala koji vijugaju posjedom. Vodene se površine nalaze u najživljem dijelu ekoparka, a na samom jezeru nalazi se i atraktivna terasa restauranta Domaćica, koji je ime dobio po poznatim Kraševim keksima. Restaurant je lijepo uređen, no pomalo začuđuje što ponuda nije više usmjerena slasticama. U svakom slučaju, radi se o odličnom prostoru za vjenčanja i slične proslave, s obzirom da osim jela i pića možete 'protegnuti noge' i uživati u idiličnom krajoliku.
Upravo su vjenčanja glavna namjena neodoljive drvene kapelice, koja se izdiže na brdašcu nedaleko od restauranta i koja kao da 'bdije' nad Krašogradom. Posjetiti je možete i ako se nemate namjeru vjenčati, a unutra će vas, među ostalim, dočekati i spomenik Ivanu Pavlu II., po kojemu je kapelica dobila ime.
U Krašogradu možete vidjeti i brojne životinje, od gusaka, preko konja i magaraca do srna. 'Životinjsko carstvo' obično najviše razveseli najmlađe, koji se zabavljati mogu i na dječjem igralištu sa različitim spravama, a tu je i vlakić Kraš Express. Odrasli se pak mogu rekreirati na sportskim igralištima, a u ponudi su tenis, nogomet, odbojka i boćanje.
Kako je Krašograd ponosni vlasnik ekološkog certifikata, tako se pazi da svi objekti unutar posjeda budu izgrađeni od kamena i drva, a zanimljivo je da se ondje i uzgaja povrće, također po ekološkim standardima. Iako se trenutačno radi o relativno malim zasijanim površinama, planira se povećanje poljoprivredne proizvodnje. Slično je s ostatkom parka - stalno se radi na proširivanju u unaprjeđenju usluge, pa možemo očekivati da će ovaj zanimljivi kompleks ubuduće biti još ljepši i privlačniji posjetiteljima, a posebno se možemo veseliti bujanju vegetacije, koja će omogućiti ugodniji boravak i tijekom najvrućih dana.

Preuzeto s: http://www.putovnica.net/odredista/hrvatska/ekopark-krasograd



Crkva Ivana Pavla II

Pogled s vidikovca

Jezero s restoranom

Predah


"Lakše se diše"

Većina životinja je navikla na prisutnost ljudi, te se daju podragati i hraniti


I na kraju palačinke. Naravno s Dorina čokoladom...

srijeda, 30. srpnja 2014.

KVARNOST



      „Sirene sada imaju još smrtonosnije oružje
       Od svoje pjesme naime svoju šutnju…
       Netko je možda uspio pobjeći od
       Njihova pjeva,
       Ali od njihove šutnje, sigurno nikada.“
                                                       Franz Kafka: Parabole




      Prorijedili su se, eto, postovi na mome blogu. I nije baš da nikako ne stignem, prije bi mogao reći da mi se nekako ne da…
A, teško je i biti rječit u svijetu gdje život vrijedi tako malo, gdje nas s ekrana gledaju ugasle oči mrtve palestinske djece, gdje nas plaše novim i krvavijim ratovima u kojima su najveće žrtve oni koji u njima niti ne sudjeluju. Teško je biti rječit u svijetu gdje je korist ispred zdravlja, gdje su mržnja, isključivost, nepoštenje i pohlepa, ispred ljubavi, tolerancije, etičnosti i darežljivosti. Teško je u svijetu beznađa, otupjelosti i bezvoljnosti biti glasnik Svjetla, onog praiskonskog Svjetla iz kojeg je sve počelo, i iz kojeg je sve stvoreno…
Svijet je takav kakav jest kvaran, puno gori  nego se to usudimo priznati, a od njegove je kvarnosti gora i opasnija jedino naša ravnodušnost koja tu kvarnost hrani, njeguje i goji, te je ona na tako plodnom tlu narasla do neslućenih razmjera. Kada bi pak ljudi prestali biti ravnodušni prema patnji svoje braće, kada bi masovno počeli ukazivati na razne društvene devijacije, ukratko kada bi se svim prihvatljivim sredstvima usprotivili šačici koja (uglavnom) iza zavjese kreira kaos u svrhu podčinjavanja većine, svijet bi postepeno postao bolje mjesto za život.
Nije prvi put kako ukazujem na srž problema, bez ikakve želje i ambicije za vođenjem nekakvog bunta, želim vas samo probuditi iz letargije  uzrokovane proračunatim djelovanjem masovnih medija. Nažalost, ovakvi apeli ne nailaze na plodno tlo jer je ljudima od surove istine prihvatljivija lijepo upakirana laž, što će dugoročno dovesti do nesagledivih posljedica. Svjestan sam kako će  ovo moje kratko razmišljanje pročitati tek rijetki, te se zato niti ne upuštam u dublju analizu navedenih tvrdnji. Osim toga čitanost ovog bloga, ako je vjerovati podacima poslužitelja, i nije baš osobita. Izvlače je tek brojna inozemna otvaranja iza kojih zacijelo ne stoje zadovoljni obožavatelji, već razni promidžbeni maheri te vrlo vjerojatno oni kojima je čitanje i praćenje tuđih umotvorina posao.
Zahvaljujem svima koji su me redovito i vjerno čitali, podržavali me i sokolili u ovim mojim jalovim nastojanjima. Ne tvrdim da je ovo zadnji post, jer „jedino mijena vječna jest“, ali makar privremeno želim napraviti stanoviti odmak od ovog bloga.
Pozdravljam vas do nekog novog susreta!
 


četvrtak, 17. srpnja 2014.

RADOVI NA KANALIZACIJI




          Radovi na izgradnji kanalizacije u Demerju ovih se dana odvijaju na tri mjesta: u ulici Gorana Šivaka kod križanja s Zavrtnicom, u ulici Josipa Lončića kod kućnog broja 29 , te u ulici Maljuge. Na gornjoj karti mjesta radova su označena crvenim kružićem.
         Danas je donekle popravljen Srednji putic, te se njime kao alternativnim pravcem može prometovati i osobnim automobilima.
        
         OBILASCI:
1. Ulica Josipa Lončića – Demerska ulica – Srednji putic – Maljuge –
    Ulica J. Lončića
2. Ulica Gorana Šivaka – Maljuge – Topolje – Ulica G. Šivaka
3. U ulici Maljuge stanari mogu prolaziti uz samo gradilište.

nedjelja, 13. srpnja 2014.

IZVOR



„ … od trećeg zemljanog međaša skreće prema sjeveru i spušta se do  
 izvora, koji se zove Bukovi i odavde ponovo vodi prema sjeveru kroz šumu… „
            (citat iz darovnice Ivana Okićkog, iz 1280. godine)

         Prirodni izvori pitke vode u našem kraju nekada su bili puno brojniji što dokazuje i gornji citat iz najstarijeg dokumenta u kojem se spominje ime Demerja. Danas nažalost u Demerju više nema niti jednog prirodnog izvora  ( barem koliko je meni poznato).
         Nama najbliži izvor vode nalazi se na Stupniku, u podnožju sv.Benka, odnosno pod Gradišćem (Gradišće je ujedno i povijesni lokalitet koji se veže uz grad grofova Celjskih).
         Nažalost ovaj stari i bogati izvor vode danas je uglavnom neiskorišten i poprilično zapušten, a obilje vode otječe u obližnji kanal…
Još sredinom prošlog stoljeća ovaj je izvor bio vrlo značajan za cijeli kraj, što dokazuje veliki betonski bazen u kojem danas caruju žabe. Bazen je služio kao „perilo“ tj. po njegovim ivicama bi se poredale pralje, a kako je stabilni dotok osiguravao dovoljnu količinu svježe vode ovdje se je masovno napajala i stoka. Izgradnjom bunara u svim domaćinstvima, a kasnije i javnih vodovoda ovaj je izvor prestao biti zanimljiv tako da danas služi tek za punjenje traktorskih cisterni u kojima se odvozi voda za navodnjavanje povrtnih kultura.
         Kada bi se ovaj izvor nalazio u nekoj zapadnoeuropskoj zemlji, jamačno bi iskoristili njegove potencijale, pače bi ga iskoristili i u neke druge, možebitno turističke, svrhe. Iako je iluzorno nešto takvo očekivati u ovoj našoj jadnoj, osiromašenoj i besciljnoj zemlji, ipak nam ostaje barem tračak nade da će (inače bogata) Općina Stupnik u doglednoj budućnosti osmisliti revitalizaciju ovog izvora, te cijelom ovom prekrasnom lokalitetu udahnuti novi život i svrhu.
    
    



nedjelja, 6. srpnja 2014.

Molitva za Karlu



            Prije tjedan dana, prilikom posvećenja kipa svetog Pavla apostola u našoj demerskoj kapeli vlč.Pavlović rekao je otprilike ovako „… svakome tko se iskreno i s vjerom pomoli pred ovim kipom, molbe neka budu uslišane…“
         Nažalost već danas smo u potrebi za molitvom jer se naša mala susjeda Karla teško razboljela. Zato vas ovim putem pozivam da molite za ozdravljenje male Karle, a isto tako i za ozdravljenje njezine bake.


Molitva sv. Petru i Pavlu

Bože, tvoj je Sin blaženom Petru udijelio ključeve kraljevstva nebeskog, a po svetom Pavlu proširio svoju Radosnu vijest širom svijeta, molim te, zaštiti narod svoj koji se pouzdaje u zagovor tvojih apostola svetog Petra i Pavla. Sačuvaj ga, ojači vjerom, utješi nadom, obaspi ljubavlju i obranom vječnom. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen. 

 

Molitva za ozdravljenje

Gospodine, Isuse Kriste, na putovima kroz Palestinu toliko si pomagao bolesnicima, da su se svi obraćali tebi za pomoć. Molim za tvoju blizinu i tvoju pomoć. Povrati mi prijašnje zdravlje. Rasvijetli liječnike da upoznaju uzroke moje bolesti. Blagoslovi lijekove i podaj im uspješnu snagu. Budi uza me da strpljivo nosim svoju bolest i podložim se Božjoj volji te ponavljam tvoje riječi u Maslinskom vrtu, upućene nebeskom Ocu: “Oče, neka bude tvoja volja, a ne moja!” Pokloni svoju pomoć i ljubav svim bespomoćnima i bolesnima, napose onima koji neizlječivo trpe. Ozdravi sve nas, Gospodine, na tijelu i duši i daj da zdravi iznova započnemo živjeti sa svojim milima i dragima i dođemo ti zahvaliti na milosti ozdravljenja. Amen. Oče naš…

ponedjeljak, 30. lipnja 2014.

PETROVO NA DEMERJU 2014.



       I ove smo godine svečano proslavili  dan našeg zaštitnika sv. Petra, s time da je ovogodišnja proslava bila svečanija nego inače. Razlog tome je  to što se svetome Petru od ove godine „pridružio“ i sveti Pavao kao naš suzaštitnik, te je tako ispunjena želja onih mještana koji su još od gradnje naše kapele negodovali zbog toga što je ona posvećena samo svetome Petru.
         Kao što je već rečeno na ovome blogu, danas posvećeni kip svetog Pavla apostola isklesao je isti umjetnik koji je i autor našeg sv. Petra, a sve troškove je financirao g.Zvonimir Keblar.
         Nažalost ovaj post je popraćen samo s nekoliko fotografija iz razloga što se moj fotoaparat pri kraju Svete mise  povario. Ukoliko mi netko ustupi koju fotografiju s zabave ili nastupa KUD-a rado ću ih naknadno objaviti, ali za sada imam samo ove četiri fotografije.



nedjelja, 29. lipnja 2014.