PASTRVE I VINO

        Svoju jučerašnju nabavku ribe nisam kako to inače običavam obavio u trgovačkom centru, već smo nas nekolicina odlučila posjetiti malo ribogojilište na obroncima Plešivice, na gornjem toku rijeke Reke, u mjestu Vranov dol koje se nalazi iznad Gornje Reke kod Jaske.

Imanje se nalazi tik uz potok Reka

Ovdje se tove tisuće pastrva, a tovilište kristalo bistrom vodom...

... napaja prekrasan planinski potok Reka

Prekrasne pastrve uhvaćene su u mrežu, a zatim...

...ih spretni g. Marijan časkom očisti

Ljubazni nas je domaćin ponudio i okrijepom

         Kako su obronci Plešivice bogati lijepim vinogradima bila bi grehota ne snabdjeti se  ovom „namirnicom“. Zato smo na povratku iz Vranov dola svratili u prekrasno uređenu  vinariju Jagunić u Plešivici. Ove slike sve govore pak vam neću dosađivati svojim komentarima.

                   Pozdrav od Demka!

RADOVI NA GORNJODEMERSKOJ ULICI

Prilikom izvođenja radova na uređenju kolnika dijela Gornjodemerske i Golobreške ulice (od ulice Bedeki do Desprimske ulice), u vremenu od ponedjeljka 18. 06. 2012. godine od 08,00 sati do petka 22. 06. 2012. godine do 06,00 sati, spomenuta dionica bit će zatvorena za sav promet. 

Obilazak: Bedeki - Klanjec - Demerska - Josipa Lonćića - Gorana Šivaka - Drežnik - Desprimska - Golobreška.

Autobusna linija 132 Savski most - Goli Breg - Brezovica od ponedjeljka, 18. lipnja prometovat će skraćeno do Hrvatskog Leskovca. Autobusi neće voziti cijelom dužinom trase, zbog asfaltiranja kolnika, odnosno zatvaranje dijela Gornjodemerske i Golobreške ulice za sav promet. Napominjemo, kako će se polasci ostvarivati prema predviđenom rasporedu vožnje iz Brezovice. Završetak radova očekuje se 22. lipnja

MAJSECOV MLIN

        U različitim razdobljima naših zemaljskih života susrećemo se s mnogim ljudima. Svatko od njih na sebi svojstven način ostavi svoj biljeg u našem sjećanju, a nakon određenog vremenskog odmaka rado se prisjetimo starih vremena i ljudi koji su s  nama prošli određenu dionicu  zajedničkog puta.

         Tako sam danas imao zadovoljstvo družiti se s kolegama iz moje prve radne jedinice u kojoj sam davne 1980. godine započeo svoj radni vijek. Iako se ovi susreti gotovo uvijek odvijaju u Zagrebu, ovog smo puta napravili izuzetak i kao mjesto druženja izabrali izletište „Majsecov mlin“ u Donjoj Stubici, prekrasno uređeno imanje koje nudi isto tako kvalitetnu ponudu. Stari „štih“ kojim odiše cijelo imanje idealno je mjesto za prebiranje po sjećanjima, pa je tako današnje popodne začas preletjelo u društvu starih kolega uz dobru hranu i piće. Bilo je ovo i jedno od rijetkih društava i prilika u kojem sam se osjećao mladim, budući da sam bio najmlađi među prisutnima.

Staro imanje preuređeno i prilagođeno ugostiteljskoj namjeni

Stari mlin danas je lijep podsjetnik na neka davna vremena

Prvi učesni uz pivu čekaju dolazak ostalih

Unutrašnjost je skladno uređena također u starinskome štihu

Staro društvo na okupu: neki nisu mogli doći, a mnogih nažalost više nema među nama

Imanjem teče mlinski potočić

Na imanju se nalazi i  hrvatski vrt perunika.

U prelijepom okruženju, među dragim ljudima vrijeme je proletjelo te se valjalo uputiti s druge strane Medvednice...

        Pozdrav od Demka!

O VODI, I O POMETANJU TAVANA

     Voda je temelj, tvorivo, počelo od kojega se sastoji Zemlja i sve što je  na njoj: svi živi stvorovi, i mi kojima je Tvorac odredio biti nad njima. Ako nestane vode, nestati će sva stvorenja kao i ljudi nad njima.

     Već dulje vrijeme majka Zemlja na razne načine pokušava ljudima dati do znanja kako nerazumno koriste njezine resurse, a jedan od najizrazitijih znakova za uzbunu je opasno smanjivanje zaliha pitke vode. Nažalost, ovo je posljednjih godina počelo bivati sve izraženije i na područjima u kojima je suša nekada bila rijetka pojavnost, pa tako i na našem okružju sve više počinjemo primjećivati pomanjkanje vode.  Svake godine presušuje i sve više starih demerskih bunara i pumpi, na kojima je ponekad  stoljećima uvijek bilo obilje vode. Nivo vode u našim bunarima zasigurno je nizak prvenstveno zbog višegodišnje suše, koja možda nije tako izrazita na površini ali je jamačno prouzročila pad razine podzemnih voda. Iako to nije pouzdano dokazano, neki za opadanju podzemnih voda okrivljuju i pretjeranu eksploataciju vodocrpilišta Velika Mlaka, koje se poradi sve veće potrošnje neprekidno proširuje novim bušotinama.

     U takvim okolnostima Demerčani kao i stanovnici šireg područja prisiljeni su tražiti nova rješenja u vidu produbljivanja postojećih ili pak bušenja novih bunara. Iako je nekada kod nas bilo dovoljno samo zabiti cijev i na nju priključiti pumpu, danas svjedočimo neuspjehu većine takvih pokušaja, a nerijetko i bušenje bunara završava neuspjehom. Često je u konačnici jedino rješenje priključak na javnu vodovodnu mrežu, što si velik broj građana u ovoj besparici teško može priuštiti.

     Kada netko nekada i uspije skucati novac za astronomski skup priključak na gradski vodovod, nakon toga biva prisiljen plaćati isto tako astronomsku cijenu vode!

     Nažalost, šutimo i plaćamo, prerijetko se i prepotiho žalimo, a ljigavi vlastodršci to iskorištavaju te nam kroz cijenu vode, kao i kroz cijenu drugih usluga, naplaćuju svoju pohlepu, nezasitnost i nesposobnost.

     Teško je predvidjeti što nam donosi budućnost ali zacijelo je najsigurnije što je moguće više se oslanjati na vlastite snage i izvore, i što manje ovisiti o korumpiranim jebivjetrima. Tako su oduvijek radili naši preci, a danas nam samostalno osiguranje svoje egzistencije pruža i zadovoljstvo otpora pokvarenim strukturama vlasti. No, moguće je da će se oni dosjetiti i naplati bunarske vode! Od idejnih sljedbenika onih koji su 1945.  sirotinji pomeli zadnje zrno s tavana, sve možemo očekivati. Jer, poskupjeli su sve što su poskupjeti mogli, kožu će nam oderati takozvanom legalizacijom takozvanih ilegalno sagrađenih objekata, uskoro opet uvode porez na katastarski prihod, spremaju ograničavanje prava korištenja privatnih šuma itd. itd.

              Na kraju će valjda opet pomesti tavane…

Ovih dana na Garajkama: Ručno bušenje bunara malog promjera

Dečki su probušili preko osam metara. Vode nema....

...samo nevjerojatno debeli sloj lapora.

                     Pozdrav od Demka!    

ŠTO JE USTVARI TIJELOVO

Tijelovo je najsvetiji sakrament kršćana, jer je uspomena na dan kada je Isus s učenicima slavio posljednju Pashu.

Posebnom svetkovinom koja se zove Tijelovo, odnosno Svetkovina presvetoga Tijela i Krvi Kristove katolici slave otajstvo Božje nazočnosti u euharistiji, a održavaju se i poznate tijelovske procesije.

Tom prigodom vjernici se usredotočuju na sakrament u kojemu je Krist ljudima ostavio sebe samoga: Tijelo, Krv, dušu i božanstvo.

To je sakrament koji su kršćani uvijek smatrali najsvetijim, jer je uspomena na dan kada je Otkupitelj sa svojim učenicima slavio posljednju Pashu.

Crkva već stoljećima blagdan Tijelova slavi prvog četvrtka nakon Presvetog Trojstva. Kao i u većini zapadnoeuropskih zemalja, i u Hrvatskoj je taj dan državni blagdan, što vjernicima omogućuje da dublje dožive Euharistiju.

Blagdan Tijelova slavi se od 1264. godine, kada ga je papa Urban IV. proširio na cijelu Crkvu.

(Internet razmjena)

SAJAM CVIJEĆA

         I ove godine posjetitelji sajma cvijeća koji se održava pod nazivom „Floraart“ na zagrebačkom jezeru Bundek u prilici su uživati u raskoši boja, mirisa i formi stotina tisuća cvjetajućih i drugi biljaka, složenih u prekrasne kompozicije,  koje su dodatno uljepšale ionako prekrasni krajobraz Bundeka. Neke od svojih impresija s ove izložbe podijeliti ću s vama:

        

Velikim jezerom suvereno vladaju labudovi

Raskoš boja pruža odmor od učmale svakodnevnice

Lijepog vrta nema bez kvalitetne opreme

Najviše pažnje pobudio je Juriflor-ov  cvjetni leptir

Središnji dio šatora aranžirao je "Zrinjevac"

Ne, nije se prevrnulo!

Šahovska ploča

Mnoštvo lijepih detalja

Osebujna kućica za ptice

Uvijek lijepo uređen izložbeni prostor Hrvatskih šuma

Kreativna jednostavnost

Susjedi na izložbi: Beton Lučko

Hrvatski pleter

Prekrasne skulpture od šimšira

Vitez se vraća kući

Pogled s mosta na malo jezero

Zlatovez

Ništa bez tamburaša

 Vidjevši ovaj veliki red pomislo sam da su se zaposlene žene poželjele šlingeraja. Ono  što        ove  žene čekaju u redu nije šlingeraj, već nekakvi uštipci (fritule ili takvo nešto) !

Različiti uzorci šlingeraja

Projekt "Lijepa naša Sava" predstavljen je nizom fotografija

Najveća gužva bila je na prodajnom dijelu sajma

                        Pozdrav od Demka!