subota, 12. lipnja 2010.

PONEŠTO O DEMERJU

    Prije nekog vremena u nevezanom sam razgovoru bliskom prijatelju napomenuo kako mi je namjera objediniti svu poznatu građu o Demerju, odnosno napisati knjigu. Iako je intelektualac i širokih pogleda, čovjek me u čudu upitao: "Pa kaj buš o Demerju pisal? Nakon što sam mu svoju namjeru ukratko obrazložio, promijenio je mišljenje i danas mi puno pomaže.

    Naime, mala seoska naselja oko Zagreba, pa tako i naše Demerje, imaju bogatu i sadržajnu prošlost te bi bila nenadoknadiva šteta da galopirajuća urbanizacija odnese u zaborav svaki spomen na našu bogatu tradiciju i tako nam zatre korijene. Zato u ovom postu želim načeti ovu temu, ter se kratko osvrnuti na prošlost i sadašnjost Demerja.
    Povijesni nam izvori govore o naseljenosti šireg područja još u vrijeme Kelta, a za rimske vladavine izgrađena je cesta koja od Kavura u Stupniku vodi prema Odranskom Obrežu. Prvi pak pisani spomen Demerja nalazimo u darovnici Kneza Ivana Okićkog 1280.godine, gdje  prilikom opisivanja međa darovanih posjeda nailazimo na "...,venit iterum rivolum Damerie supradiktum..." . Iako "rivolum Damerie" označava potok Demerje, jamačno se taj naziv kasnije ustalio kao ime naselja.
    Prostor mi ne dopušta detaljnije se pozabaviti mnogobrojnim srednjovjekovnim posjednicima Demerja, preklapanjem brezovičko-stupničke i demerske povijesti, izdvajanjem Demerja i H.Bitka iz brezovičke gospočije, govoriti o samostalnoj sučiji Demerje, seljačkim zadrugama, migracijama stanovništva, izgubljenim prezimenima, zaboravljenim običajima, i mnogim drugim zanimljivostima sadržanim u mnogobrojnim povijesnim izvorima.

    Današnje se Demerje prostire na površini  od 1.022,74 ha, a graniči s naseljima Stupnik, H.Leskovac,Goli Breg, Drežnik, Hudi Bitek,Grančari, Kupinečki Kraljevec i Horvati. Geopolitički pripada Gradskoj četvrti Brezovica, a prema popisu stanovništva 2001.godine u njemu je živjelo 634 stanovnika u 186 domaćinstava, dok je prema prijavi prebivališta u veljači 2009. u Demerju živio 751 stanovnik. Na području Demerje nema velikih industrijskih jedinica ali zato postoji više obiteljskih firmi i obrta,koje se bave različitim zanatima i djelatnostima. Broj nezaposlenih zbog blizine Zagreba nije prevelik a uglavnom starije se stanovništvo bavi poljoprivredom, koja je ne tako davno bila glavna okosnica privređivanja.
    Toliko za sada. Molim sve one koji imaju bilo kakvu građu o povijesti Demerja ili šireg Stupničko-Brezovičkog područja da mi pošalju ili me kontaktiraju na E-mail: skdamerie720@gmail.com 

Pozdrav od Demka !

     

3 komentara:

Anonimno kaže...

Ponekad dođem u Demerje k svojoj tetki i jako mi je lijepo tu i Demerje je jedno lijepo selce i tak. Samo ima jako malo dečki. Morat ću reći tetki da se preseli u Hrvatski Leskovac jer tam valda ima više dečkiju. Zagrepčanćica.

Anonimno kaže...

Rafael ovdje. Demko, pusti Wikipediju, evo ti legenda o postanku Demerja:

Kad je Bog Hrvatima dijelio zemlju, Demerci taj dan nisu došli, nisu stali u red. Kad su čuli da je Bog dijelio zemlju, a oni za to nisu znali (što mi je osobno inače nevjerojatno za Demerčane!), brže bolje otišli su k Njemu i požalili se kako samo oni nisu dobili svoj komad zemlje (inače, kak pravi Hrvati, ne bi stvarali problema da još netko nije dobio). Bog se upitao: "A kaj sad??". Što sad raditi s tim nesretnim Demercima, što sad da im da, kad je već sva zemlja podijeljena. Pogleda lijevo, pogleda desno, pogleda gore i dolje, vidi da nema više što za dati, ni jednog jedinog komadićka. Pa uzdahnu, i reče im: "Evo vam onda ova zemlja koju sam za sebe ostavio."

Demko kaže...

Svaka čast! Prekrasna legenda!