Smještenost Demerja u neposrednoj blizini velike šume
Demerčice, glavni je razlog tome što je gotovo do sredine 20. st. hrastovina bila
glavni i osnovni, ako ne i jedini građevinski materijal.
Kuće i gospodarske zgrade su građene od debelih hrastovih
greda – planjki koje su isprva
oblikovane tesanjem, kasnije ručnim piljenjem, a tek se u 20. st. javljaju strojne pilane. Planjke su
vodoravno slagane jedna na drugu, tvoreći tako „stienu“ (zid, stijenu) kuće.
Prema načinu spajanja planjki na uglovima kuće razlikujemo, hrvatski vugel kod
kojega su planjke tako prekrižene da cca 20 cm ostaje neotesano, i njemački vugel kod
kojega je spoj vrlo precizno obrađen i do kraja otesan, tako da je vidljiv sam
spoj koji je konusnog oblika. Prozora je bilo veći broj, bili su simetrično
raspoređeni, ali vrlo malih dimenzija. Krovovi su bili prekrivani isprva
obrađenom raženom slamom tzv. šopom, a kasnije crijepom.
Tlocrt kuća je u većini slučajeva vrlo jednostavan, one su
razdijeljene na tri dijela: spavaću sobu koja se zvala „iža“, kuhinju odnosno
“kunju“, i „ižicu“ ili „zadnju ižicu“.
Najprostranija je bila spavaća soba - „iža“, u njoj je već
prema potrebi bilo smješteno više postelja, na kojima su spavali svi članovi
zadruge ili obitelji. Stol je bio isto tako hrastov, velik i masivan, a okolo
njega su bile poslagane drvene klupe, ponekad bogato ukrašene. Osim pokraj
stola klupe su bile razmještene oko velike peći, gdje su se ukućani zimi grijali.
Po zidovima i iznad visokih postelja bilo je više klinova po kojima su vješani
razni uporabni predmeti, jer je prostor u teškim hrastovim škrinjama bio
ograničen. Ponekad su škrinje koje ne bi stale u „ižu“, bivale smještene u
„zadnju ižicu“. Na stijenama su visjele
pobožne slike, a u jednome je uglu ili pak između dvaju prozora bio
smješten mali oltarić, na kojemu bi družina zapalila voštanicu i zajednički se
pomolila. U mnogim „ižama je stalno bio postavljen i tkalački stan.
Osim što je služila za spavanje, u „iži“ se odvijao
cjelodnevni život, obitelj ili zadruga se sastajala, tu se blagovalo, radilo,
tkalo, i od gospodara (kućedomaćina) primalo zapovijedi.
U kuhinji je pak bilo ognjište koje je kasnije zamijenio
štednjak, te različite police ispunjene, zemljanim loncima, drvenim jedaćim
priborom, te drugim predmetima potrebnim za pripremanje hrane.
Iza kuhinje je bila „ižica“, manja prostorija u kojoj je gazdarica
čuvala mlijeko, mliječne prerađevine, ukiseljeno zelje i repu, brašno i druge
potrepštine.
Tavan koji se zvao „naižek“, služio je za sušenje luka i
drugog povrća i ljekovitoga bilja, a siromašnije su obitelji ovdje držale kukuruz kao i druge žitarice.
U starijoj varijanti spomenute tri prostorije su bile
povezane uskim trijemom, koji je u stvari bio otvoreni hodnik ili „ganjk“, pak
se je u pošalici pjevalo:„stara po ganjku mlada za njom, stara s kosmatom mlada
z golom“. Kod novijih inačica tradicijskih drvenih kuća, prostorije povezuje
mali „ganjk“ u koji se kod skromnijih izvedbi ulazilo direktno kroz glavna
vrata, a kod bogatijih izvedbi je ispred „ganjka“ bio izgrađen posebni
ulazni trijemić, tzv. polutan (politan)
s dva lijepo izrezbarena stupića i dvostrešnim krovićem. Kod nekih izvedbi
polutan je potpuno zatvoren, a na njemu su glavna ulazna vrata.
U Demerju još stoji oko 25 tradicijskih drvenih kuća, te
neutvrđeni broj drvenih gospodarskih zgrada, štala i štagljeva. Mnogi od ovih
objekata više se ne koriste te su u zapuštenom stanju, samo je pitanje vremena
kada će ih vlasnici ukloniti, budući da većina nema novca za njihovu obnovu i
održavanje.
Uže središte sela proglašeno je kulturnim dobrom te se kao
takvo nalazi pod zaštitom ministarstva kulture, međutim to je samo mrtvo slovo
na papiru budući da šira društvena zajednica nema sluha niti interesa osigurati
novac kojim bi se sačuvali ovi biseri tradicijskog graditeljstva.
Svake godine u
Demerju nestaje barem po jedna drvena kuća što znači da ćemo uskoro novim
naraštajima pokazivati samo fotografije
ovih ljepotica, čijim će nestajanjem nestati i velik dio naše tradicije i
kulture.
kolovoz 2010.
S.K.
 |
| Hrvatski vuglec |
 |
| Njemački vugel, i dio tipčno obrađenog začelka |
 |
| Lijepo izrađeni prozor |
 |
| Uzdužni ganjk |
 |
| Otvorni trijemić |
 |
| Tradicijske rezbarije na trijemiću |
Nema komentara:
Objavi komentar