Tradicionalna
je doktrina kršćanske duhovnosti da sastavni dio pokajanja, to jest
napuštanja grijeha i vraćanja Bogu, čini neka vrsta pokore, bez koje
kršćanin ne bi mogao ostati na uskom putu i biti spašen (Jer 18,11; 25,5; Ez
18,30; 33,11-15; Joel 2,12; Mt 3,2; 4,17; Dj 2,38). Sam Krist je rekao da će
Njegovi učenici postiti kad On ode (Lk 5,35). Stoga je opći zakon pokore dio
Božjeg zakona za čovjeka.
Crkva je, sa svoje strane, odredila neke oblike pokore, kako bi katolici
učinili ono što je propisano Božanskim zakonom, ali i da im olakša
ispunjenje te obveze. Tako kod 1983 Kanonskog prava određuje obveze za
katolike rimskog obreda (katolici istočnog obreda imaju svoju vlastitu
tradiciju vršenja pokore kako je to već određeno u kodu Kanona za Istočne
Crkve).
Kanon 1250 - Svi petci kroz godinu i u vrijeme Korizme smatraju se danima i vremenima pokore u cijeloj Crkvi.
Kanon 1251 - Uzdržavanje od blagovanja mesa i druge hrane, prema odredbama biskupske konferencije, provodi se u sve petke kroz godinu osim na svetkovine; post i nemrs se moraju poštivati na Čistu srijedu i u petak Muke i smrti našeg Gospodina Isusa Krista.
Kanon 1252 - Sve osobe koje su navršile 14 godina života obavezne su se pridržavati nemrsa; sve odrasle osobe obavezne su pridržavati se posta do ulaska u 60. godinu života. Ipak, dušebrižnici i roditelji obavezni su djecu, koja nisu obavezna pridržavati se posta i nemrsa, upućivati u pravo razumijevanje pokore.
Kanon 1253 - Dužnost je biskupske konferencije da preciznije odredi način obdržavanja posta i nemrsa te da predlože oblik pokore koji može, u cijelosti ili djelomično, zamijeniti post, posebno djela milosrđa i pobožne vježbe.
Tako Crkva raspolaže s dva oblika službene pokorničke prakse – čak i tri, ako uključimo euharistijski post sat vremena prije primanja Pričesti.
Nemrs - Zakon nemrsa obvezuje da se katolici u petke, u razdoblju od svoje navršene 14. godine života pa do smrti, odriču blagovanja mesa, u čast Isusove Muke na Veliki Petak. Mesom se smatra meso i organi sisavaca i peradi, uključujući juhe pripremljene od njih i sokovi od pečenja. Dopušteno je blagovanje morskih i slatkovodnih vrsta riba, vodozemaca, gmazova i školjkaša kao i proizvoda dobivenih od životinja, na primjer margarina i želatine, koji nemaju okus po mesu.
U petke izvan Korizme, umjesto nemrsa, vjernici mogu po vlastitom izboru vršiti pokorničku, ili čak karitativnu, praksu. U te petke oni moraju izvršiti neko djelo pokore ili milosrđa. Za većinu je ljudi najlakše držati se tradicije, to jest, uzdržavati se od blagovanja mesa u sve petke tijekom godine.
Post - Zakon posta obvezuje katolike od navršene 18. godine života (Kanon 97) do 59. rođendana (to jest, do ulaska u 60. godinu života, što znači do ulaska u godinu koja završava proslavom 60. rođendana) da smanje količinu hrane koju inače blaguju. Crkva post definira kao jedan obilni obrok dnevno uz dva manja obroka koji zajedno nisu količinski veći od glavnog obroka. Takav je post obavezan na Čistu Srijedu i Veliki Petak. Smatra se da je post prekinut ako se između obroka uzima hrana ili piće koje se može smatrati hranom (pića spravljena od mlijeka, ali ne i samo mlijeko). Alkoholna pića ne prekidaju post; ipak, oni nisu u duhu pokore.
Osobe koje se izuzimaju iz obaveze posta ili nemrsa - Osim onih koji se nalaze izvan dobnih granica obveze posta i nemrsa, izuzete su i psihički retardirane osobe, bolesnici, osobe krhkog zdravlja, trudnice ili dojilje s obzirom na potrebe blagovanja mesa ili uzimanja hrane, fizički radnici prema potrebi, uzvanici kod obroka koji bi svojim odbijanjem obroka nanijeli veliku uvredu domaćinu ili izazvali neprijateljstvo, kao i osobe koje se nađu u drugim okolnostima moralne ili fizičke nemogućnosti obdržavanja pokorničke discipline.
Katolici se potiču i da u svako vrijeme, osim spomenutih minimalnih pokorničkih obveza, čine i osobnu pokoru po vlastitom izboru. Ona se može organizirati po uzoru na post i nemrs. Na primjer, može se povećati broj dana nemrsa. Neki se ljudi potpuno odriču blagovanja mesa iz vjerskih motiva (za razliku od onih koji ne mrse iz zdravstvenih ili drugih razloga). Neki redovi, za pokoru, nikad ne jedu meso. Na sličan način, može se povećati broj dana kad se posti. U ranoj Crkvi prakticirao se post srijedom i subotom. Taj post može se obdržavati onako kako propisuje zakon Crkve (jedan glavni obrok i dva manja) ili strože, o kruhu i vodi. Ovaj slobodno izabrani post može se sastojati i u odricanju od nekog užitka – slatkiša, sokova, pušenja, koktela prije večere, itd. To je stvar osobnog izbora.
I zadnja misao. Prije svega, obavezni smo činiti dužnosti koje zahtijeva naš stalež. Svako odricanje koje bi nas ozbiljno omelo u izvršavanju našeg posla, bilo u svojstvu studenta, radnika ili roditelja, protivilo bi se Božjoj volji.
Za Veritas priredila Gordana Štampar
Kanon 1250 - Svi petci kroz godinu i u vrijeme Korizme smatraju se danima i vremenima pokore u cijeloj Crkvi.
Kanon 1251 - Uzdržavanje od blagovanja mesa i druge hrane, prema odredbama biskupske konferencije, provodi se u sve petke kroz godinu osim na svetkovine; post i nemrs se moraju poštivati na Čistu srijedu i u petak Muke i smrti našeg Gospodina Isusa Krista.
Kanon 1252 - Sve osobe koje su navršile 14 godina života obavezne su se pridržavati nemrsa; sve odrasle osobe obavezne su pridržavati se posta do ulaska u 60. godinu života. Ipak, dušebrižnici i roditelji obavezni su djecu, koja nisu obavezna pridržavati se posta i nemrsa, upućivati u pravo razumijevanje pokore.
Kanon 1253 - Dužnost je biskupske konferencije da preciznije odredi način obdržavanja posta i nemrsa te da predlože oblik pokore koji može, u cijelosti ili djelomično, zamijeniti post, posebno djela milosrđa i pobožne vježbe.
Tako Crkva raspolaže s dva oblika službene pokorničke prakse – čak i tri, ako uključimo euharistijski post sat vremena prije primanja Pričesti.
Nemrs - Zakon nemrsa obvezuje da se katolici u petke, u razdoblju od svoje navršene 14. godine života pa do smrti, odriču blagovanja mesa, u čast Isusove Muke na Veliki Petak. Mesom se smatra meso i organi sisavaca i peradi, uključujući juhe pripremljene od njih i sokovi od pečenja. Dopušteno je blagovanje morskih i slatkovodnih vrsta riba, vodozemaca, gmazova i školjkaša kao i proizvoda dobivenih od životinja, na primjer margarina i želatine, koji nemaju okus po mesu.
U petke izvan Korizme, umjesto nemrsa, vjernici mogu po vlastitom izboru vršiti pokorničku, ili čak karitativnu, praksu. U te petke oni moraju izvršiti neko djelo pokore ili milosrđa. Za većinu je ljudi najlakše držati se tradicije, to jest, uzdržavati se od blagovanja mesa u sve petke tijekom godine.
Post - Zakon posta obvezuje katolike od navršene 18. godine života (Kanon 97) do 59. rođendana (to jest, do ulaska u 60. godinu života, što znači do ulaska u godinu koja završava proslavom 60. rođendana) da smanje količinu hrane koju inače blaguju. Crkva post definira kao jedan obilni obrok dnevno uz dva manja obroka koji zajedno nisu količinski veći od glavnog obroka. Takav je post obavezan na Čistu Srijedu i Veliki Petak. Smatra se da je post prekinut ako se između obroka uzima hrana ili piće koje se može smatrati hranom (pića spravljena od mlijeka, ali ne i samo mlijeko). Alkoholna pića ne prekidaju post; ipak, oni nisu u duhu pokore.
Osobe koje se izuzimaju iz obaveze posta ili nemrsa - Osim onih koji se nalaze izvan dobnih granica obveze posta i nemrsa, izuzete su i psihički retardirane osobe, bolesnici, osobe krhkog zdravlja, trudnice ili dojilje s obzirom na potrebe blagovanja mesa ili uzimanja hrane, fizički radnici prema potrebi, uzvanici kod obroka koji bi svojim odbijanjem obroka nanijeli veliku uvredu domaćinu ili izazvali neprijateljstvo, kao i osobe koje se nađu u drugim okolnostima moralne ili fizičke nemogućnosti obdržavanja pokorničke discipline.
Katolici se potiču i da u svako vrijeme, osim spomenutih minimalnih pokorničkih obveza, čine i osobnu pokoru po vlastitom izboru. Ona se može organizirati po uzoru na post i nemrs. Na primjer, može se povećati broj dana nemrsa. Neki se ljudi potpuno odriču blagovanja mesa iz vjerskih motiva (za razliku od onih koji ne mrse iz zdravstvenih ili drugih razloga). Neki redovi, za pokoru, nikad ne jedu meso. Na sličan način, može se povećati broj dana kad se posti. U ranoj Crkvi prakticirao se post srijedom i subotom. Taj post može se obdržavati onako kako propisuje zakon Crkve (jedan glavni obrok i dva manja) ili strože, o kruhu i vodi. Ovaj slobodno izabrani post može se sastojati i u odricanju od nekog užitka – slatkiša, sokova, pušenja, koktela prije večere, itd. To je stvar osobnog izbora.
I zadnja misao. Prije svega, obavezni smo činiti dužnosti koje zahtijeva naš stalež. Svako odricanje koje bi nas ozbiljno omelo u izvršavanju našeg posla, bilo u svojstvu studenta, radnika ili roditelja, protivilo bi se Božjoj volji.
Za Veritas priredila Gordana Štampar
Nema komentara:
Objavi komentar